BiH jedina je država u regionu koja nema zakon o spoljnim poslovima, pa tako diplomate iz BiH širom svijeta svoje poslove obavljaju bez unutrašnjih pravila i zakonskih okvira.
Posljednji zakon o obavljanju spoljnih poslova usvojen je 1992. godine, pa više od 20 godina nije bilo konkretnih aktivnosti na usvajanju novog zakona. Ministarstvo i dalje djeluje u skladu s dokumentom “Opšti pravci i prioriteti za provođenje spoljne politike u BiH”, koje je 2003. godine usvojilo Predsjedništvo BiH.
Organizaciona struktura
U posljednje vreme ponovo je vraćena na sto problematika u vezi sa zakonom o spoljnim poslovima BiH. Tako bi se uskoro pred Savjetom ministara BiH mogao naći nacrt ovog zakona, koji je trenutno u fazi javnih konsultacija, a kojim se, između ostalog, uspostavlja nova organizaciona struktura Ministarstva spoljnih poslova BiH.
Za vrijeme mandata Igora Crnadka (PDP) u ministarstvu spoljnih poslova BiH bilo je riječi o izmenama ovog zakona, ali sve je ostalo mrtvo slovo na papiru.
– Bosna i Hercegovina je hendikepirana jer nema taj zakon. Nažalost, do sada nije bilo političke volje za to. Mi smo pripremali jedan prijedlog tog zakona, koji nije bio idealno rješenje; volio bih da je bio detaljniji, ali je predstavljao neki minimum zajedničkih interesa u tom momentu – rekao je Crnadak.
Interesi
Međutim, saga oko donošenja ovog zakona predugo traje upravo jer nema zajedničkih interesa, zato što svaki od tri konstitutivna naroda naginje na svoju stranu, smatra srpski delegat u Domu naroda Parlamenta BiH Dušanka Majkić.
– Sigurna sam da nema tog zakona o spoljnim poslovima oko kojeg ćemo se moći dogovoriti, jer spoljnopolitički ciljevi sva tri naroda nisu isti. Za razliku od Bošnjaka, koji će sigurno kao spoljnopolitički cilj staviti da se razvijaju odnosi sa islamskim svijetom, Srbi će, zna se, insistirati na odnosima s Rusijom i Kinom, a da će Hrvati ići onim stazama kojim Hrvatska ide. Teško će biti moguće donijeti takav zakon u ovoj zemlji u kojoj se i o mnogo bezazlenijim stvarima ne može zauzeti jedinstven stav – objašnjava Majkićeva.
Ona smatra da je više razloga zbog kojih je potrebno s većom pažnjom uraditi analizu diplomatskih odnosa i nadležnog ministarstva za spoljne poslove, zbog čega je pokrenula jednu takvu inicijativu.
Veliki budžet
“Analiza stanja u Ministarstvu spoljnih poslova BiH i diplomatsko-konzularnoj mreži”, naziv je inicijative koju je pokrenula delegat u Domu naroda Parlamenta BiH Dušanka Majkić (SNSD). Ona je objasnila da je jedan od razloga za pokretanje ove inicijative bio taj što je Ministarstvo spoljnih poslova jedna od institucija na čiji rad postoji najveći broj primjedbi.
– Ovo ministarstvo je u posljednjih pet godina imalo mišljenje Revizije s rezervom. Takvo mišljenje je dobilo na onaj segment koji se odnosi na usklađenost sa zakonima i drugim pravnim propisima – kaže Majkićeva.
Dodaje da je riječ o instituciji na koju se troši veliki novac.
– Treba mu analiza, jer se radi o velikoj instituciji, koja ima veliki budžet, blizu 70 miliona KM, i zapošljava više od 500 ljudi – kaže Majkićeva.
Napomenula je da u u okviru ministarstva postoji 56 ambasada i šest stalnih misija.
– Mi smo jedina država u Evropi koja nema zakon o spoljnim poslovima – rekao je Zlatko Miletić, delegat u Domu naroda BiH, komentarišući inicijativu koju je pokrenula Majkićeva.
Par pisama godišnje
Dušanka Majkić naglašava koliko je diplomatsko-konzularna mreža bitan, a zanemaren faktor.
– Iz Ministarstva spoljnih poslova stižu različite informacije. Većina se žali da je ta oblast potpuno neuređena i da u mnogim ambasadama rade diplomate čiji je jedini zadatak da plaćaju račune i bave se obračunom plata zaposlenih, da mnogi od njih napišu dva ili tri pisma godišnje. Pošto je Predsjedništvo BiH zaduženo za spoljnu politiku ne govorim o tome, govorim o sprovođenju spoljne politike, koja je takva kakva je. Nikada nije uspjelo da se to pitanje na adekvatan način stavi na sto pred poslanike i o tome donesu određeni zaključci – upozorava Majkićeva.
Zato treba raditi na jačanju diplomatsko-konzularnih odnosa, što je ranije za Srpskainfo naveo i bivši član Predsjedništva BiH Mladen Ivanić.
– Trenutno je naša “reprezentacija” vrlo slaba. Ima svega nekoliko ozbiljnih profesionalaca, a sve ostalo su političke ličnosti koje ne poznaju međunarodne odnose i nemaju lični autoritet – ocjenjuje Ivanić.
Neiskorištenost
Igor Crnadak dodaje da iz ugla Republike Srpske diplomatska predsjedništva imaju smisla, ali ih vlast ne koristi dovoljno. Smatra da se u SAD više truda trebalo uložiti po pitanju filma „Dara iz Jasenovca“.
– Bilo bi dobro da čujemo šta su predstavništva Republike Srpske u Vašingtonu radila po pitanju tog filma, kakve su nam bile aktivnosti i zašto nisu napravili neki dodatni rezultat na tom polju – kazao je Crnadak.
Posebno je naglasio da Republika Srpska treba da zadrži svoje učešće propisano Ustavom i zakonima u diplomatsko konzularnoj mreži Bosne i Hercegovine.
– I da paralelno razvija svoja predstavništva, koja do sada nisu dobro radila – zaključio je Crnadak.
Nacrt
Prema Nacrtu zakona o spoljnim proslovima, organizacione jedinice ministarstva bile bi generalne direkcije, direkcije, odjeljenja i odsjeci.
Generalnim direkcijama rukovodili bi generalni direktori, koji bi bili u rangu ambasadora. Ove generalne direkcije bile bi utvrđene Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji ministarstva, koji bi donosio ministar, uz saglasnost Savjeta ministara BiH.
Ono što je zanimljivo jeste da bi generalni direktori bili birani po osnovu Zakona o državnim službenicima BiH, što znači da bi njih praktično birala Agencija za državnu službu BiH, bez obzira što imaju status ambasadora.
Dakle, kada je riječ o nacrtu, spoljnu politiku i dalje bi vodilo i utvrđivalo Predsjedništvo BiH, dok bi Ministarstvo spoljnih poslova BiH bilo nadležno za sprovođenje te politike.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu