Svojevrsna nestašica sadnica je u trgovinama, poljoprivrednim apotekama i na drugim prodajnim mjestima.
Zalihe u velikim rasadnicima su minimalne, dok su mali proizvođači sadnica odavno rasprodali zalihe. Posljednjih dana nemoguće je u gradiškom kraju pronaći sadnice trešnje, kruške ili jabuke. Najuporniji su bili prinuđeni da zbog nabavke voćnih sadnica idu u Prijedor ili druga, udaljenija mjesta.
– Najveći razlog povećanoj potražnji sadnica voća je pandemija korone. Narod uređuje zapuštene okućnice i njive, te zasađuje voće. Od toga ima višestruku korist. Zbog epidemije mnogi su našli utočiše u selu, rade na njivama, podižu nove zasade i čuvaju zdravlje – smatra nekoliko sagovornika Srpskainfo, proizvođača sadnica.
Spustili cijenu
Jovo Dragojević iz Bereka, vlasnik rasadnika, kaže da je većim dijelom godine bio pesimista. Nije vjerovao da će rasprodati najveći dio sadnica, ali se stanje prvih dana proljeća promijenilo u pozitivnom smislu.
– Spustio sam cijenu sadnica; prvo su koštale četiri, a potom, pred kraj sezone smanjili smo ih na tri marke. Godinama sam u proljeće bio prinuđen da spaljujem po nekoliko desetina hiljada sadnica. Smatrao sam da će ove sezone situacija biti najgora, ali se ispostavilo da nije tako. Činjenica je da stanje nije idealno i da ja i moje kolege imamo mnogo poteškoća. Ipak, na kraju, kada svedem računicu, zadovoljan sam – kazao nam je Dragojević, koji godišnje proizvodi više od 50.000 sadnica voća.
Dragan Babić iz Srednje Jurkovice pripada kategoriji manjih proizvođača sadnica. On ističe da je rasprodao više od hiljadu sadnica jabuke, kruške, šljive, trešnje i drugog voća.
– Proizvodim isključivo sadnice autohtonih sorti voća kalemljenog na divljim podlogama. To mi je dopunska djelatnost. Prethodnih godina mi je ostajalo po nekoliko stotina sadnica, ali ove godine to nije bio slučaj. Prodao sam sve što je bilo u rasadniku, čak trogodišnje i dvogodišnje sadnice. Sada kalemim za narednu sezonu – kaže Babić.
Zapuštena imanja
On takođe uvjerava da je epidemija korone uticala na bolju prodaju sadnica voća, zato što su se mnogi vratili u selo, gdje uređuju zapuštena imanja.
– Takođe je evidentna kupovina većih seoskih parcela, njihovo ukrupnjavanje i sadnja voćnjaka. Ljudi koji se ranije time nisu bavili nego živjeli u gradu, sada traže mogućnosti za novu djelatnost u zdravom prirodnom ambijentu. Oni podižu plantaže, sade vinograde, aroniju, lješnik, orah, trešnju, višnju, pa čak i kesten – naglašava Babić.
Mile Popović iz Gornjih Karajzovaca u Lijevče polju, koji se primarno bavi proizvodnjom cvijeća i ukrasnog bilja, potvrđuje da je ove sezone povećana potražnja za sadnicama voća.
– Velika je potražnja domaćih sorti jabuke, kruške, trešnje, dunje, vinogradarske breskve, duda, kao i manje poznatih, ali starih vrsta voća. To su oskoruša, brekinja, mukinja, mušmula, kao i egzotično, odnosno južno voće. Mušterije takođe traže nar, sibirski limun, japansku jabuku i krušku, kinesku mušmulu, žižulu, smokvu, maslinu, badem… – kaže Popović, koji samostalno kalemi i uzgaja brojne voćne vrste.
Potražnja i za cvijećem
Cvjećari iz Lijevče polja naglašavaju da je ove sezone izraženija potražnja cvijeća, naročito trajnica. To su višegodišnje biljke otporne na hladnoću i druge klimatske oscilacije u ovom području. Najtraženije su lovor višnja, čempres, indijski jorgovan, albicija, kalemljeni bagrem, kuglasti jasen, magnolija.
Mile Popović proizvodi i sadnice kivija, borovnice, aronije, drena, kao i loznih kalemova stonih i vinskih sorti grožđa.
Stare sorte jabuka, tvrde rasadničari u Lijevče polju i Potkozarju, poput šipunje, zelenike, kolačare, petrovke, budimke, šumatovke, đedovače i drugih, otporne su na bolesti. Odlika im je takođe da veoma dobro rađaju. Od krušaka popularne su kaluđerka, lubeničarka, junska ljepotica, zobnjača, ječmenka, vidovača, karamut…
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu