Ovo tvrdi ekonomska stručnjakinja Monika Šnicer. Ona pozdravlja novi Zakon o doseljavanju, ali kaže da to neće biti dovoljno.
– Ako želimo svake godine imati 400.000 novih građana i time održati broj radnika i ako oduzmemo ogroman broj onih koji se iseljavaju – onda je Njemačkoj potrebno 1,5 milionna doseljenika godišnje – kaže ekonomska stručnjakinja Monika Šnicer. Samo pojačano doseljavanje može biti lijek za problem s nestašicom stručne radne snage, naglasila je ona.
Njemačkoj je hitno potrebna kultura dobrodošlice, dodala je Šnicerova. Ona je voditeljka Vijeća stručnjaka u kojem su vodeći gospodarski eksperti. To tijelo analizira ekonomski razvoj u Njemačkoj, te savjetuje saveznu vladu.
“Više investicija u djecu”
Novi zakon o doseljavanju (o privlačenju stručnjaka i iz zemalja izvan Evropske unije), koji je nedavno usvojio Bundestag, je korak u pravom smjeru, smatra Šnicerova. I dodaje kako to neće biti dovoljno: “Trebaju nam kancelarije za strance, koji neće strašiti doseljenike, već nuditi uslugu”.
Šnicerova je precizirala: “Ne bi trebali zahtijevati da inostrani stručnjaci baš za svaki posao trebaju znati njemački. Ali bi se trebali pobrinuti oko toga da radnici kancelarije za strance znaju i engleski”.
Kako bi se moglo početi rješavati problem s manjkom stručne radne snage, Njemačka bi, smatra ona, morala više investirati u djecu.
– Poražavajuće je da četvrtina učenica i učenika četvrtih razreda ne znaju dobro čitati – rekla je ona.
Osim toga bi po njezinom mišljenju firme morale motivisati starije da nastave raditi, odnosno kako ne bi išli u prijevremenu penziju.
Šnicerova smatra da Savezna Republika po ovom pitanju ne napreduje “onako kako bismo mi to mogli i morali”. Između ostaloga se nije investiralo u potrebnu infrastrukturu, kaska se znatno po pitanju digitalizacije, prekasno se počelo sa zaštitom klime, navodi ugledna ekonomska stručnjakinja.
Vaspitači i sa slabijim znanjem njemačkog
Klub zastupnika FDP u Bundestagu može zamisliti i da zbog manjka stručne radne snage u vrtićima ubuduće budu angažovani i vaspitači koji još uvijek ne raspolažu nužnim nivoom znanja njemačkog jezika. Zamislivo je da se znanje jezika usavršava uz posao, to je jedna od ideja iz dokumenta koji će Klub FDP u Bundestagu vjerovatno usvojiti tokom ove nedjelje.
– S obzirom na kontinuisano doseljavanje u Njemačku tako bi stručna radna snaga koja se doseli i bez dovoljnog znanja njemačkog jedno vrijeme, na ograničeni rok, mogla raditi i u ustanovama s djecom i to na jeziku zemlje iz koje potiču”, stoji u tom dokumentu. Dodaje se kako mnogi doseljenici posjeduju odgovarajuće diplome ili kvalifikacije za rad u pedagoškom području: “Te kvalifikacije se mora priznavati jednostavnije, s manje birokracije i brže, po mogućnosti u roku od 60 dana”, prenosi N1.
Sudeći po navodima Savezne kancelarije za migracije i izbjeglice, u određenim zanimanjima, na primjer za posao vaspitača, u mnogim se saveznim zemljama zahtijeva znanje njemačkog na nivou C1 (napredni nivo). U budućnosti, stoji u dokumentu FDP, će biti potrebno više fleksibilnosti kako bi se u sistem integrisao hitno potrebna stručna radna snaga.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu