Bio je jedno vrijeme profesor u gimnaziji u Prijedoru, a kasnije direktor “Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine”.
Neki od običaja koje je bilježio bili su ponekad čak i bizarni, kao što je na primjer krađa mladine cipele za vrijeme svadbe u nekim dijelovima Hercegovine. Rođaci joj kradu cipelu jer to po vjerovanju donosi sreću mladencima.
No sličnih događaja ima podosta, ovdje ćemo nabrojati neke od njih.
Na Romaniji se djevojci, nakon sto obuče vjenčanicu, vezuje tanak crveni konac oko struka. Onog momenta kada se začuju sirene koje najavljuju dolazak njenog mladoženje, djevojke koje čekaju sa mladom u sobi treba da joj brzo iskidaju crveni konac oko struka. To garantuje lakši i brži porod. Svatovi na Romaniji boje se jedino kiše jer vjeruju da će biti mnogo suza u braku ako na dan svadbe bude padala kiša.
Neobični običaji u Hercegovini su se sa sela preselili u gradove, pa je tako u Trebinju svadba nezamisliva bez – sarme. Iako se ovo jelo vezuje za zimski period, u Trebinju sarma ne smije izostati sa svadbene trpeze ni u julu ili avgustu.
Darivanje mladenaca je običaj prisutan na svim svadbama, ali u Rogatici je to – sramota. Rogatički svatovi nikada ne daruju mladence i ne slikaju se s njima. Tek kada ispraćaju goste kućama, mladencima se preda poklon, ali i to je veoma rijetko.
U selima u okolini Šipova zadržao se običaj „ruho”. Na dan svadbe mlada odlazi mladoženjinoj kući, a prati je kamion pun stvari. Ako kamion nije pun namještaja, posuđa, posteljine, odjeće i obuće – to je bila velika sramota.
Okolina Šipova čuva još jedan neobičan događaj: prije nego što mlada uđe u svekrvinu kuću na prag se stavi bokal s vodom, a mlada treba da ga obori pri ulasku – za dobrobit kuće.
I još nešto ima neobično u Šipovu. Rijaliti junak Zmaj od Šipova proslavio se svom pričom o grmečkoj koridi, gdje uvijek pobjedjuju njegovi bikovi.
Na Grmeču se održava čuvena Borba bikova, korida po uzoru na slavne španske. Grmečka korida je naziv za borbu bikova koja se tradicionalno održava u sjevernom podnožju planine Grmeča, Bosna i Hercegovina. Borba bikova stara je tradicija u Bosni. To je simbol moći na Mediteranu još od vremena prije starih Grka i odvijao se na razne načine. Za razliku od španske koride, borba bikova u Bosni sadrži humanu dimenziju. Rezultat borbe nije smrt bikova. Bikovi se bore međusobno, na otvorenom polju, i svaki pokušava natjerati suparnika na povlačenje i napuštanje borilišta. Kada jedan od bikova instinktivno osjeti da je slabiji, povlači se. Dovode se najjači bikovi iz cijele Bosne kako bi se jedan na jedan takmičili. Ukoliko slučajno neki od njih nastrada završi na velikom ražnju.
Borba bikova je tradicija u mnogim dijelovima Bosne, Like i Dalmacije, ali najdužu tradiciju ima borba na Međeđem brdu, opština Sanski Most. Tradicija je počela 1772. God. U bivšoj Jugoslaviji bila je ovo jedna od najpoznatijih manifestacija, često sa oko 200.000 posjetilaca. Posljednji rat u Bosni i Hercegovini doveo je do premiještanja manifestacije u Oštru Luku, na teritoriji Republike Srpske. Književnik Petar Kočić iskoristio je borbe bikova za svoju priču Jablan.
Neobični običaju tako ponekad postanu odlična literatura ili inspiracija za film. Svakako će neobični običaji Republike Srpske, postati inspiracija još mnogima za knjige i filmove.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu