Na parceli između Doma sindikata i Uprave za indirektno oporezivanje, gdje je prvobitno počela gradnja velikog tržnog centra, firma “Ideal kompani” više od godinu dana pravi samo podzemnu garažu. Do promjene je došlo kada je gradonačelnik Igor Radojičić 2017. naprasno objavio da bi šoping centar prouzrokovao velike gužve u centru grada, da ga treba izmjestiti, i predstavio novi regulacioni plan za taj dio grada.
Bilo je govora i da će investitor završiti započetu garažu, nakon čega će je Grad otkupiti.
Iz Gradske uprave nedavno su rekli kako je u planu da tokom ove godine bude dostupna jedna etaža podzemne garaže sa oko 450 mjesta za parkiranje. Pripremili su i novu odluku o parkiralištima za sutrašnju Skupštinu grada, koja ubuduće daje ovlaštenje i privatnicima da iznajmljuju parking mjesta, ukoliko zadovoljavaju propisane uslove. Precizirali su da se nova odluka, između ostalog, odnosi i na prostor “rupe”.
Partnerstvo
Gradonačelnik Radojičić izjavio je da se ova novina uvodi radi povećanja broja parking mjesta.
S obzirom na to da je u saobraćaju izuzetno veliki broj motornih vozila i veliko opterećenje, odlučili smo da ponudimo mogućnost da se na lokacijama u privatnom vlasništvu, a koje su regulacionim planom predviđene za parking, može ući u partnerstvo s gradom. Postoji mogućnost držanja parkinga uz određenu naknadu ili da lice čije je zemljište ustupi mogućnost za organizovanje javnog parkirališta, opet uz određenu naknadu – rekao je on.
I pored optimističnih najava iz Gradske uprave da će parking u centru početi s radom ove godine, investitor Nenad Luburić kaže da ne zna kada će garaže biti gotove, kao i da ga uopšte ne zanima da se bave iznajmljivanjem parkinga. Na pitanje da li će Gradu prodati garažu, samo je kratko poručio da s njima nema pregovora i da im se „ništa ne može vjerovati“.
Kako god da se završi saga oko čuvene „rupe“, pojedini stručnjaci ipak smatraju da je Odluka o javnim parkiralištima i garažama na teritoriji Banjaluke bila neophodna u rešavanju „pat“ pozicije u gradu, a koja se tiče parkiranja vozila van javnih površina i nadležnosti Grada.
Slikovit primjer su problemi u korišćenju podzemnih garaža u sklopu stambeno-poslovnih zgrada, ističe ahritekta Goran Pivašević, koje su isprojektovane da bi zadovoljile potreban kapacitet parkiranja određene zgrade, propisan zakonom i pravilnicima, a na osnovu čega se dobija građevinska i, kasnije, upotrebna dozvola.
Zakon
Za svaki stan potrebno je, prema zakonu, obezbijediti jedno parking mjesto, nadzemno ili podzemno. Za svaki poslovni prostor je takođe predviđeno jedno parking mjesto, u zavisnosti od namjene. Međutim, poslovni prostori koji mijenjaju svoju namjenu u prostore koji zahtjevaju veći broj korisnika, ne obezbjeđuju i dodatne parking prostore, jer je praktično to nemoguće.
Garaža se izgradi sa dovoljnim brojem parkinga, dobije se upotrebna dozvola, stanovi se prodaju i tada, pojašnjava Pivašević, nastaje problem u kojem nije kriv ni investitor, a ni kupac. Investitor je sve uskladio prema zakonu, kupac je kupio svoj stan, a nema mogućnost da parkira vozilo u toj garaži, jer se do sada niko nije mogao baviti izdavanjem parking mjesta.
– Izdavanjem garaže niko do sada nije mogao da se bavi osim Grada, a nemoguće je da Grad kupi sve podzemne garaže u gradu, postane vlasnik i da ih tek onda izdaje. Takođe, i investitori koji su uložili novac u izgradnju tih garaža, koje su morale biti izgrađene za funkcionalne potrebe zgrada, da bi se ispoštovali zakoni i propisi u građevinarstvu, nisu mogli nuditi uslugu iznamljivanja parking mesta u garaži, niti su mogli prodavati parking mesto posebno, jer se pojedinačno parking mjesto ne može uknjižiti. Oni su na taj način u, investitorskom žargonu, imali „zarobljen kapital“. I to je ta „pat“ pozicija koja ne odgovara ni investitoru, jer ne zna šta će sa garažom koju ne može izdati niti prodati, a koju je morao izgraditi zbog zakonskih propisa, ne odgovara ni građanima koji ne mogu kupiti parking mjesta, niti mogu koristiti garažu koja im je „pod nosom“, a koji su kupili sebi stan s namjerom da imaju i parking mjesto, a ne odgovara ni Gradu koji ima sve ove probleme – pojašnjava Pivašević, koji je sugrađanima poznatiji još kao aktivista i neko ko pomno prati i analizira brojna dešavanja po gradu.
Gužve
Zato je, smatra on, dobro što se započelo sa rešavanjem ovih problema.
– Ne vidim razlog da se ova odluka dovodi samo u vezu s privatnom garažom u centru grada koja se gradi. Ako to i jeste slučaj, našalio bih se i rekao da bi to bila prva odluka koja se donijela zbog pojedinca, a koja će slučajno riješiti i ostale probleme u gradu. U suštini, sve parking garaže koja su izgrađene u sklopu stambeno-poslovnih zgrada u gradu imaju isti, takoreći, pravno-administrativni problem – zaključuje Pivašević.
Upozorava i da su danas nesnosne gužve u saobraćaju i parkiranju, ali da se mora mijenjati način prevoza građana, odnosno smanjiti broj ljudi koji se voze automobilom.
Komfor košta
Goran Pivašević podsjeća kako ima mnogo građana koji smatraju da trebaju ispred svoje zgrade imati lični parking, koji uvijek treba biti slobodan kada imaju namjeru da parkiraju svoje vozilo.
– Takvo „pravo“ građana jednostavno ne može funkcionisati u gradu, jer onda isto to pravo ima svaki građanin sa „svojim“ parking mjestom. Takvo „pravo“ građana bi funkcionisalo samo ukoliko se nijedno vozilo ne bi pomjerilo sa svog parking mjesta. To pravo funkcioniše kada kupite vlastitu zemlju u okolini ili, ako imate novca, u centru grada, pa izgradite individalnu kuću sa svojim parking mjestom, na svojoj privatnoj zemlji. Takvo parking mjesto će vas čekati svaki dan, ali takav komfor u gradu mnogo i košta – naglašava on.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu