Prema njegovim riječima, pitanje restitucije mora se rješavati na „sveobuhvatan način“, a za pripremu i donošenje zakona na nivou BiH kojim bi se riješilo ovo pitanje potrebna je saglasnost oba entiteta i Distrikta Brčko, a trenutno ne postoji saglasnost Vlade Srpske!
To je Grubeša naveo u odgovoru na poslanička pitanja Nenada Nešića, koji je Savjet ministara BiH pitao za zakon o restituciji, ali i za formiranje mješovite komisije sa SPC, koja je trebalo da usaglasi koja imovina će biti vraćena Crkvi, a koja će biti nadoknađena.
Preduslov
Iz Grubešinog odgovora se vidi da ništa od toga ne treba očekivati, jer je navodno preduslov za to donošenje zakona na nivou BiH, a što Srpska ne prihvata.
Grubeša je naveo da je prva inicijativa za donošenje zakona o restituciji oduzete imovine u BiH pokrenuta još u oktobru 2008, kada se stiglo do nacrta zakona.
Konačna verzija nacrta tada je upućena na izjašnjenje vladama entiteta i Distrikta, sa stanovišta fiskalne održivosti.
– Aktom Vlade Republike Srpske od 3.2.2010. Ministarstvo pravde je, pored ostalog, upoznato da je Vlada RS mišljenja da se navedeni zakon ne treba donositi na nivou BiH i da je njegovo donošenje isključivo u nadležnosti Republike Srpske. Imajući u vidu takav stav, Nacrt zakona nije bilo moguće uputiti u proceduru usvajanja – kaže Grubeša.
Saglasnost
Prema njegovim riječima, tokom 2014. ponovo je zatražena saglasnost od entitetskih vlada, ali se Vlada RS nije izjasnila ni nakon tri upućene urgencije.
– Činjenica je da su sve zemlje Balkana dijelile istu sudbinu po ovom pitanju, te da su do sada sve države u regionu, osim BiH, donijele zakon o restituciji – denacionalizaciji. Uz saglasnost svih nivoa vlasti, cijenimo da bi se ovo pitanje moglo riješiti na adekvatan i pravedan način. Međutim, pokretanje bilo kakve procedure mimo saglasnosti oba entiteta i Distrikta Brčko je bezuspješno, i da se radi o najboljem zakonskom rješenju – zaključuje ministar Josip Grubeša.
Vrijednost imovine
Prema različitim procjenama, vrijednost imovine koja čeka na restituciju ide čak i do 80 milijardi maraka, mada u vjerskim zajednicama tvrde da se ta cifra namjerno naduvava kako bi se javnost uplašila brojevima i političari odustali od te priče. U to se ubraja imovina vjerskih zajednica i crkava, ali i imovina građana. Mada se BiH davno obavezala da će imovinu koja je oduzimana nakon 1945. godine vratiti vlasnicima, do danas to nije učinjeno. Tek mali dio vraćen je vjerskim ustanovama, dok se o ostalom ni ne razgovara.
U tom kontekstu, posebno se ističe pozicija Srpske pravoslavne crkve u čijem su vlasništvu bile neke od najvrednijih i najpoznatijih nekretnina u današnjem Sarajevu. Međutim, ni ostale vjerske zajednice u BiH nisu mnogo bolje prošle, baš kao ni pojedinci.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu