Nekoliko država EU nije podržalo prijedlog Španije da se prihodi od zamrznute ruske imovine iskoriste za pomoć ratom razorenoj Ukrajini.
Neki amabasadori iz zemalja Unije tvrde da ideja koju je izradila Španija, u svojoj ulozi na čelu rotirajućeg šestomjesečnog predsjedništva EU, ne bi dala ukrajinskoj ekonomiji hitan podsticaj koji mu je potreban.
Ali, plan je izazvao skepticizam pojedinih vlada, uključujući Francusku i Njemačku, kao i Evropske centralne banke, koja strahuje da bi mogao izazvati nestabilnost valute evro.
Prema prijedlogu Španije, koji je dobio portal Politiko, Madrid je procijenio da bi dobit od rezervi Ruske centralne banke zamrznutih u zemljama EU mogla generirati 15 do 17 milijardi evra za Kijev do 2027.
Predstavnici nekoliko zemalja Unije tvrde da će Kijevu trebati mjeseci, možda čak i godine da vidi taj novac. Bilo je i zabune oko toga kako je Madrid došao do svojih brojeva.
Ideja da se iskoristi gotovina stvorena zamrznutom imovinom proizišla je iz revizije načina na koji EU troši svoj novac, koju sprovodi Španija.
Bilo kakva odluka zahtijevaće jednoglasnost svih 27 zemalja članica.
S obzirom na to da je španski prijedlog bio suprotan stavovima većine drugih vlada, nekoliko diplomata nagađa da su ga izradili funkcioneri španske vlade sa malo znanja o raspoloženju u ostatku EU.
Ruske devizne rezerve zamrznule su zemlje koje su učestvovale u sankcijama na početku rata Moskve protiv Ukrajine, a većina je u EU.
Na primjer, oko 180 milijardi evra nalazi se u belgijskom klirinškoj kući Euroklir.
Kako ruski vrijednosni papiri dospijevaju i finansijski ih posrednici ponovno ulažu, oni stvaraju dobit.
Razgovori o stvaranju prihoda od te imovine dio su plana Komisije da potroši 66 milijardi evra dodatnih sredstava za pokrivanje neočekivane potrošnje. Izvršna vlast EU tvrdi da je blagajna bloka iscrpljena višestrukim krizama od pandemije do rata u Ukrajini.
Nekoliko diplomata iz drugih zemalja čak je postavilo pitanje je li cilj Madrida u izradi prijedloga bio preusmjeriti dodatne doprinose od ukrajinske krize prema drugim budžetskim područjima kao što su migracija i konkurentnost EU.
Očekuje se da će Španija podnijeti novi prijedlog.
Moskva se otpočetka snažno protivi ne samo zamrzavanju svoje imovine u evropskim i američkim finansijskim ustanovama i najavama konfiskacije, već i prijedlozima o iskorištavanju profita od svoje imovine u bilo koje svrhe.
Rusija to naziva otvorenom otimačinom i prijeti, u tom slučaju, konfiskacijom cjelokupne imovine EU, odnosno njenih firmi za koje tvrdi da imaju veću vrijednost od blokirane ruske imovine na Zapadu.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu