Ova novina se uvodi u okviru “Programa mjera za jačanje bezbjednosti i sprečavanje nasilja u vaspitno-obrazovnim ustanovama”, a nakon tragičnog događaja u beogradskoj osnovnoj školi kada je učenik od nepunih 14 godina ubio devetoro đaka i portira škole.
Tragedija u Beogradu je otvorila brojna pitanja u stručnoj i široj javnosti i u Republici Srpskoj, a jedno od pitanja koje se postavlja jeste da li konačno treba da promijenimo kurs i da djecu usmjeravamo da budu ljudi koje će da krasi empatija i razumijevanje za okolinu i prirodu, umjesto što insistiramo da budu najbolji đaci!
Nastavnici i ostali koji rade s djecom smatraju da je skretanje pažnje na humanističke vrijednosti dobra ideja, ali se plaše da se uvođenje novog predmeta ne pretvori u puku formu, odnosno u samo još jedan novi predmet.
Međutim, u Crvenom krstu RS su se već ponudili za praktični dio nastave, jer smatraju da su upravo oni ta adresa na kojoj djeca i mladi mogu mnogo korisnije da provode slobodno vrijeme u kojem će da steknu mnoge osobine od kojih će blagodeti da osjeti cijelo društvo. I trenutno i dugoročno.
– Mene raduje ovaj novi pristup, odnosno uvođenje predmeta Humanost i bezbjednost. Nakon nemilih događaja u školama zaista je potreban jedan novi koncept obrazovnog i vaspitnog sistema u društvu i da djecu učimo da budu dobri drugari. Kroz rad u Crvenom krstu mogu da pomognu sada, a i da se oplemene za dalji život – objašnjava za Srpskainfo Rajko Lazić, generalni sekretar Crvenog krsta RS.
Kaže da je s direktorom Pedagoškog zavoda RS već razgovarao na tu temu i s namjerom da u zvaničan kalendar osnovnih škola uđe takmičenje iz prve pomoći.
Profesor u Gimnaziji Banjaluka, Slavica Malić, za Srpskainfo kaže da o uvođenju novog predmeta u srednje škole još nisu od Ministarstva prosvjete dobili nikakvo zvanično saopštenje.
– Da bi se uveo novi predmet u obrazovanje neophodna je edukacija nastavnog kadra, udžbenici, jasno definisan broj časova u školama i po smjerovima i još mnogo toga. Učenici prvih razreda gimnazije imaju 15 predmeta, i gotovo da svaki radni dan imaju po sedam časova, tako da se postavlja ključno pitanje – šta redukovati – kaže ona.
Od kada je počela da radi u prosvjeti, kako navodi, uvijek se radi na reformi obrazovanja, izmjeni planova i programa, i one su donijele ogromno opterećenje i predavačima i učenicima. Predavači su preopterećeni obimom administrativnih poslova, unošenjem podataka i ocjena i u papirni i elektronski dnevnik, a učenici velikim brojem predmeta i obimom činjenica, koje se najčešće i još uvijek čisto mehanički reprodukuju, a kada se dobije ocjena, one se zaboravljaju.
– To je i zbog toga što dijete trpi ogroman pritisak, sa raznih strana, da mora dobiti najbolju ocjenu. U tom smislu veliki problem imaju oni đaci koji su, zahvaljujući inteligenciji, bili vrlo uspješni u osnovnoj školi, a nisu razvili radne navike. Kada se u srednjoj školi suoče s predmetima koji su obimni i traže kontinuiran rad, tada počinju problemi – situacije i za učenike, i za roditelje, i za nastavnike, i uglavnom su izazvane lošim ocjenama – objašnjava Malićeva.
Misli da postoji mnogo instrumenata u obrazovnoj politici koji treba da osnaže obrazovanje u sljedećem: da djecu prvo treba učiti samopouzdanju, ljubavi prema svim ljudima, da uče i razmišljaju sami za sebe i kada izađu iz srednje škole da budu slobodni intelektualno i moralno, bez predrasuda, i, iznad svega, nesebični.
– Međutim, mi to nećemo postići ako je roditelju bitnija ocjena od razumijevanja onog što dijete uči, ako je nastavniku bitnije da je predao sve mjesečne planove i ispravno ispisao zapisnike od znanja i moći da učenika vidi kao ličnost i da ga vlastitim entuzijazmom i ozbiljnošću uči – naglašava ova profesorka.
Vlada Srpske je usvojila Program mjera za jačanje bezbjednosti i sprečavanje nasilja u vaspitno-obrazovnim ustanovama, a po riječima ministarke Stojičić, fokus nije na represivnim mjerama već na promociji nenasilja.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu