Prva stvar o kojoj bi Tači u narednom periodu mogao da se zapita jeste kako će izgledati njegovo predsjednikovanje ako njegovi politički neprijatelji, a pobjednici posljednjih izbora na Kosovu (Samoopredjeljenje i DSK) formiraju kosovsku vladu.
Ukoliko se to desi, njegova uloga u političkom životu, koja je do sada bila podržana od strane vlade čiji je stožer bila upravo njegova stranka DPK, mogla bi da bude prilično skrajnuta. To bi, u isto vrijeme, moglo da ima uticaja i na nastavak dijaloga Beograda i Prištine, u kome je on politički pregovarač.
Da bi tako nešto moglo da se desi već mu je nagovijestio lider “Samoopredjeljenja” i pobjednik izbora na KiM Aljbin Kurti, koji je pre nekoliko dana izjavio je da će tražiti Tačijevu smjenu ako bude imao dovoljno glasova u parlamentu.
Ja ću voditi ovaj dijalog, predsjednik će biti predsjednik. On je predstavnik spoljne politike, ali ne i kreator – rekao je Kurti, a prenijela prištinska Bota sot.
On je kazao da je najveći problem “koji imaju sa Tačijem odnos sa Srbijom, jer je u posljednje dvije godine bio veoma problematičan”.
– Prije tri godine učinio nam je nešto nezamislivo, jer je na neki način pristao na neku teritorijalnu razmjenu – rekao je on.
Imajući ovo u vidu, ne bi bilo iznenađenje da nova kosovska vlada pokuša da se “ubaci” u razgovore koji doduše u posljednjih godinu dana praktično tapkaju u mjestu. Pokušaja da se to promijeni jeste bilo i ranije, donošene su platforme i pravljeni timovi, ali je sve to bilo neuspješno, a Tači je ostajao glavni za “cijelu stvar”. Figura iza koje su u ključnim trenucima stavila zapadni partneri.
Međutim, šta ako aktuelni predsjednik i budući premijer budu vodili potpuno različitu politiku?
– Gotovo da sam siguran da neće imati zajedničkih slaganja i da će voditi odvojenu politiku s tim što je Tačiju sada prostor djelovanja mnogo smanjen, jer ostaju mu samo predsjedničke dužnosti budući da nema svoje ljude koji bi kroz odluke Vlade sprovodili njegovu volju – kaže za Blic Nedžemedin Spahiju, profesor balkanske politike na Fakultetu političkih nauka Univerziteta AAB u Prištini.
Međutim, kako kaže, Tačiju ruke neće biti potpuno vezane, budući da će kroz predsjedničku funkciju moći da kontroliše značajan dio državnog aparata.
– Tači će kao predsjednik i dalje moći da postavlja sudije i tužioce što je za njegovu prevlast sa Kurtijem biti jako bitno, jer ukoliko Kurti želi da inicira prijevremene izbore i zbaci Tačija sa vlasti to će jedino moći da uradi uz prijedlog Ustavnog suda u kome se sada nalaze ljudi koje je postavio Tači. Povreda Ustava se uzima kao razlog zbog kog mogu biti raspisani izbori, a o tome odlučuju sudije Ustavnog suda, budući da su oni Tačijevi ljudi sumnjam da će doći do predsj5edničkih izbora, tako da će Kurti morati naredne dvije godine da trpi Tačija – ističe Spahiju.
Kao jedini način da se Kurti domogne uticaja u sve tri grane vlasti Spahiju navodi mogućnost postavljanja potpuno novih ljudi u državnoj administraciji.
– Kurti će morati da se domogne pravosudnog sistema i da otklani ljude koji su nekada bili simpatizeri ili članovi OVK, ali može pokušati i da pridobije ili uplaši Tačijeve ljude, koliko će uspjeti u tome vidjećemo. Nije otkrio da mu je to glavna namjera, ali vjerujem da će morati nešto da uradi po tom pitanju, posebno ukoliko ne želi da ga narod gleda kao izdajicu – objašnjava on i dodaje da bi sljedeći Kurtijev korak mogao da bude saradnja sa Specijalnim sudom za ratne zločine u Hagu i isporučivanje traženih pripadnika OVK, uključujući i Tačija ukoliko Sud to bude zahtijevao.
Jak udarac
Da je Tači potencijalno u problemu, smatra i američki analitičar i profesor Edvard Džozef, koji kaže da je rezultat kosovskih izbora od 6. oktobra “jak udarac predsjedniku Tačiju”.
– O tome nema sumnje. Ideja da on ima mandat birača Kosova za njegov pravac, zajedno sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem o podjeli Kosova, jasno je da ne postoji. Sa druge strane, može da se desi da Aljbin Kurti postane premijer. I njegov pristup je pomiješan, zato što je godinama sam insistirao na ujedinjenju Kosova sa Albanijom. On ne želi da Kosovo bude nezavisna država već da se pripoji Albaniji. To bi bilo moguće razmjenom teritorija. Kurti je takođe rekao da je protiv predaje nekog dijela teritorije Srbima. To je rekao nekoliko puta, ali vidjećemo – rekao je Džozef za RSE.
Šta će biti sa dijalogom?
Govoreći o nastavku dijaloga sa Beogradom, on navodi da je Tačijeva pozicija sada je oslabljena i da “ne može da vodi pregovore na povjerljiv način, kao pojedinac, a bez konsultacija za premijerom”.
– Ukoliko pokuša da to uradi, neće imati kredibilitet na Kosovu. Svaki sporazum koji može da postigne, može da doprinese podelama, i biće ozbiljno pitanje da li će ga kosovski Albanci prihvatiti. Ukoliko Aljbin Kurit bude premijer, ne sumnjam da će se potpuno uključiti u ove razgovore, zajedno sa predsjednikom Tačijem, koji je oslabljen na izborima jer je njegova partija prošla veoma slabo – pojasnio je on.
Međutim, nije nepoznanica da je u dijalog Beograda i Prištine uključena najprije EU, koja je posrednik u dijalogu, ali i SAD koje su prije desetak dana imenovale čak i specijalnog izaslanika za ove razgovore.
Kakva će biti pozicija Amerike po pitanju pregovarača, vidjeće se, ali ako je suditi po onome što se ranije dešavalo, za Uniju je glavni pregovarač upravo Hašim Tači.
Da je to tako, sada već bivšem premijeru Ramušu Haradinaju je do znanja stavljeno u nekoliko navrata kada je pokušavao da nametne tim za pregovore sa Beogradom.
Moguća šira koalicija?
Međutim, možda je moguća i druga varijanta, koja bi bila problematičnija za Kurtija, i koja bi eventualno mogla da ide u korist Tačiju. Sve će, kaže izvor Blica iz kosovske skupštine, zavisiti od konačnog broja glasova, i rezultata Fatmira Ljimaja, lidera NISME i doskorašnjeg potpredsjednika kosovske vlade.
– Tačijeva stranka nije još u opoziciji. Treba sačekati kompletno prebrojavanje glasova jer mnogo zavisi od toga šta će da uradi Fatmir Ljimaj jer je na 4,99 odsto. Ako prođe cenzus i dobije šest mandata, oni će biti oduzeti od “Samoopredjeljenja” i DSK, pa ta koalicija neće imati 61 mandat, već 58 a možda i 57 mandata. Sa takvom promjenom, sve se mijenja iz korijena – priča izvor.
Kako pojašnjava, sa takvim skorom, Kurti bi mogao da bude u problemu i moraće da razmišlja o tome da širi koaliciju, uz opasku da su manjinske stranke generalno uvijek podržavale Tačija i Veseljija, odnosno DPK.
– Po onome što Kurti trenutno nagovještava kao svoju politiku, ne samo Srbi, već i Albanci i međunardona zajednica, više ga vide kao problem nego kao rješenje – navodi izvor.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu