Analiza pod nazivom „Predsjednički izbori u Hrvatskoj 2020: Hrvatska na svojevrsnoj prekretnici?“ obuhvata mnoge segmente izbora u Hrvatskoj, ali i dio koji se odnosi na komšijske države, među kojima je i Bosna i Hercegovina.
Podsjećamo da su se u 2. krug izbora kao kandidati za predsjednika Republike Hrvatske plasirali Zoran Milanović (Socijaldemokratska partija Hrvatske SDP) i Kolinda Grabar Kitarović (Hrvatska demokratska zajednica – HDZ).
“Hrvatska izvozi probleme”
– Oba kandidata su samo mogući nastavak jedne samoubilačke hrvatske politike i možda je Miroslav Škoro bio moguća spasonosna formula za hrvatsku budućnost, neopterećen „velikim politikama“ i koji nije bio uvučen u ranija neprijateljstva prema susjedima. Teško da Hrvatska može promijeniti svoju spoljnu politiku, jer unutrašnji nagomilani problemi se rješavaju produciranjem spoljnih kriza, a u toj šizofrenoj politici prvi su na udaru komšije. Hrvatska svoje unutrašnjeprobleme izvozi u komšiluk – navodi se u analizi.
Dodaju da je, zbog ovakve spoljne politike, posebno prema BiH i indolentnosti naspram ruskog uplitanja u regiju i u Hrvatsku, Hrvatska došla u fokus američke politike, ali i NATO.
– SAD očekuju snažnu podršku Hrvatske na putu BiH prema NATO-u i EU i očigledno je, da će američki fokus možda biti jedini korektivni faktor do sada pogrešne hrvatske politike – navedeno je u analizi između ostalog.
Naglašavaju da postoje dvije zajedničke individualne karakteristike predsjedničkih kandidata.
– I Kolinda Grabar-Kitarović i Zoran Milanović su tvrdokorni negatori nedavne hrvatske istorije, koji negiraju zločine počinjene tokom domovinskog rata od strane hrvatskih oružanih snaga i negatori agresivne politike Hrvatske i njihovog uzora Franje Tuđmana prema BiH. Oboje su izvori regionalnih nestabilnosti – rečeno je u analizi.
Pažnja zbog obavještajnih skandala
Analitičari smatraju, da će novi predsjednik Republike Hrvatske morati značajniju pažnju u svom radu posvetiti reformi obavještajno-bezbjednosnog sistema, koji sistemski djeluje na destabilizaciji Bosne i Hercegovine i rušenju Aleksandra Vučića u Srbiji i povezan je sa dijelom opozicionih političkih stranaka uključenih u taj projekt.
– I prema Bosni i Hercegovini nema nikakve suštinske razlike, jer i Grabar-Kitarović i donekle Milanović uslovno podržavaju formiranje trećeg entiteta i smatraju dio BiH svojim velikodržavnim plijenom ili projektom – navedeno je u analizi IFIMESA.
Navode da u BiH Grabar-Kitarovićevu prati njena stranka HDZ, te da potrebno istaći da unutar SDP-a nema plebiscitarne podrške prema podjeli BiH i politici koju zagovara Milanović prema BiH.
Opasnost od migranata
– Dok zajednički ističu opasnost od migranata i islamizacije BiH, očigledno zajednički ne vide opasnost od „mekog“ ruskog utjecaja, ali i veoma „tvrdih“ milijardi evra koji se upumpavaju preko ruskih/hrvatskih banaka u Hrvatsku – navode oni.
Naglašavaju da je poznata činjenica da hrvatske bezbjednosno-obavještajne agencije nisu dovoljno angažovane na praćenju ruskog uticaja i tokova novca u Hrvatskoj.
– Tokom afere u vezi sa ubacivanjem migranata iz Hrvatske u BiH, koja je bila otkrivena u BiH preko donedavnog ministra bezbjednosti BiH Dragana Mektića (SDS), Hrvatska je uputila cirkularni dokument članicama NATO u kojem je najcrnjim scenarijem oblatila BiH i njene bezbjednosno-obavještajne agencije prikrivajući svoju ulogu u produkovanju obavještajnih afera u BiH – navodi se u analizi.
Navode da oba kandidata svoju spoljnju politiku grade na “opasnosti od tzv. islamskog terorizma koji, po njima, dolazi iz BiH i od navodne prijetnje koja dolazi od Srbije i predsjednika Aleksandra Vučića, dok druge prijetnje, čak i prema izvještajima hrvatskih obavještajnih agencija, i ne postoje.”
Upitan odnos Milanović – Dodik
– Jedina nepoznanica će biti odnos Zorana Milanovića prema hrvatskoj politici u BiH koja se trenutno najsnažnije oslanja na Milorada Dodika, odnosno da li bi Milanović podržao nastavak podjele BiH koju zdušno pokušavaju realizovati Dragan Čović i Milorad Dodik ili bi se vratio izvornim postulatima hrvatskog SDP, koji nikada nije podržavao podjelu BiH – navode u analizi.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu