Uporede li se ove brojke koje je iznio Worldometer pozivajuće se na podatke o potrošnji vode u svijetu koje daju Ujedinjeni narodi (UN, UNESCO i FAO), BiH nije najveći rasipnik vode na svijetu. Tu neslavnu titulu drži Turkmenistan, koji po glavi stanovnika troši nevjerovatnih 15,445 litara vode (5500 kubičnih metara vode po stanovniku, što je četiri puta više od prosječnog stanovnika SAD-a i 13 puta više od Kineza. Ova centralnoazijska država takođe koristi 43 puta više vode za proizvodnju jednog dolara BDP-a u poređenju sa naprimjer Španijom.
Godišnja potražnja za slatkom vodom raste za 64 milijarde kubnih metara
Upotreba vode, ključnog prirodnog resursa, može se podijeliti na povučenu i potrošenu vodu. Povučena voda odnosi se na vodu koja je uklonjena iz prirodnog izvora, poput rijeke ili jezera. Veliki dio te vode vraća se u prirodu, čime se omogućava njena ponovna upotreba, zbog čega se ovi izvori često nazivaju “obnovljivima”. S druge strane, potrošena voda označava vodu koja se koristi i potom ne vraća svom izvornom mjestu, čime se trajno gubi iz prirodnog ciklusa.
Prema podacima Ujedinjenih naroda, globalna potrošnja vode pokazuje značajnu neravnotežu između sektora. Poljoprivreda dominira sa 70 odsto ukupne potrošnje vode, dok industrija koristi 20 odsto, a domaćinstva tek 10 odsto. No, u industrijaliziranim zemljama ovaj omjer se mijenja u korist industrije, koja troši više od polovine dostupne vode.
Povlačenje slatke vode utrostručilo se u posljednjih 50 godina, a godišnja potražnja za slatkom vodom raste za 64 milijarde kubnih metara. Ovaj rast potražnje pokreću razni faktori, uključujući porast svjetske populacije za približno 80 miliona ljudi godišnje, promjene u životnim stilovima i prehrambenim navikama, te rast proizvodnje biogoriva. Za proizvodnju jedne litre biogoriva potrebno je između 1.000 i 4.000 litara vode, što dodatno opterećuje vodne resurse. Istovremeno, ubrzani rast potražnje za energijom također dovodi do povećanja potrošnje vode.
Devet gradova u BiH, najvećih potrošača vode
U zemljama u razvoju, nedostatak čiste vode uzrokuje 80 odsto bolesti, rezultirajući s tri miliona preuranjenih smrti godišnje. Posebno zabrinjavajući podatak je da 5.000 djece dnevno umire od dijareje, bolesti koja se lako može spriječiti adekvatnom čistom vodom i sanitarnim uslovima.
Ovi podaci ukazuju na hitnu potrebu za promjenom pristupa upravljanju vodnim resursima kako bi se osigurala održiva budućnost.
Prema Water Action Hub-u najveći gradovi u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine (FBiH) troše 61 odsto ukupne potrošnje vode. Sarajevo je na vrhu sa 36 odsto, Mostar troši 10 odsto, Tuzla devet, a Zenica šest odsto. Poljoprivredno zemljište zauzima 11.367 km2 (43,5 odsto), od čega je obradivo 7.184 km2. Procjenjuje se da ukupna površina kojoj je potrebno navodnjavanje predstavlja 808 km2 (11,2 odsto) ukupnog obradivog zemljišta, ali sadašnje procjene pokazuju da se samo 16 km2 (0,2 odsto) obradivog zemljišta u stvarnosti navodnjava. U entitetu Republika Srpska, najveći gradovi troše 50 odsto ukupne vode; Banjaluka prednjači sa 25 osto, slijede Bijeljina sa 10 odsto, Prijedor sa sedam, te Doboj i Zvornik sa po četiri odsto, prenosi forbes.n1info.ba.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu