To je pokazalo nedavno istraživanje LinkedIn-a, koji je anketirao više od 16.000 profesionalaca u SAD između marta i juna.
Četiri od deset američkih radnika izjavilo je da se osjećaju “zaglavljeno” na svom poslu, otkrio je LinkedIn. Ta stopa je čak i viša za menadžere projekata, sa nevjerovatnih 50% profesionalaca u ovoj oblasti koji kažu da se osjećaju izgorjelo.
Na drugom kraju spektra, trećina radnika na poslovima konsaltinga, nekretnina i razvoja poslovanja osjeća se pod stresom i iscrpljeno, što sugeriše da su ovi poslovi najmanje podložni sagorijevanju, izvještava LinkedIn.
Evo tipova poslova sa najvišim stopama izgaranja, prema istraživanju LinkedIn-a:
– Upravljanje programima i projektima– Zdravstvene usluge– Zajednica i socijalne usluge– Osiguranje kvaliteta– Obrazovanje
Sagorijevanje ne proizilazi samo iz dugih sati ili velikog opterećenja, kaže Kandi Viens, direktorka programa za master studije medicinskog obrazovanja Univerziteta u Pensilvaniji.
Za svoju knjigu „Imunitet protiv sagorijevanja“, Viens je intervjuisala stotine ljudi koji rade u okruženjima visokog stresa, uključujući zaposlene u bolnicama, menadžere projekata i poslovne rukovodioce.
Menadžeri projekta su odgovorni za planiranje, organizovanje i upravljanje završetkom projekta, obezbjeđujući da se završi na vrijeme i u okviru budžeta. Takvi projekti mogu biti u rasponu od izgradnje nove zgrade do vođenja marketinške kampanje.
Ovi poslovi često zahtijevaju kontinuirano obavljanje više zadataka, stroge rokove i djelovanje kao „srednjak“ između zaposlenih i klijenata, a sve to može dovesti do sagorijevanja, objašnjava Viens.
Činjenica da su projektni menadžeri takođe jedna od najtraženijih uloga za koje kompanije aktivno zapošljavaju je razlog za zabrinutost, kaže Viens, prenosi Bankar me.
Preduzeća u svim industrijama zapošljavaju menadžere projekata kako bi bili u toku sa brzim tehnološkim napretkom i prilagodili se stalnim poremećajima zbog pandemije, rekla je za CNBC Make It u julu Lidia Logan, IBM-ova potpredsjednica za globalno obrazovanje i razvoj radne snage.
Da bi pomogao u suočavanju sa ovim izazovima, Institut za upravljanje projektima predviđa da će poslodavcima do 2030. godine trebati najmanje 25 miliona ljudi na poslovima upravljanja projektima — što znači da će oko dva miliona ljudi trebati da uđe na teren svake godine samo da bi bili u toku sa potražnjom.
– Radim sa mnogo menadžera projekata i najčešća zabrinutost koju čujem od njih je da oni jednostavno nemaju adekvatnu podršku ili priznanje da bi odgovorili na promjenljive zahtjeve sa kojima se suočavaju u svojim ulogama – kaže Viens.
Ta neusklađenost je, kako kaže, vodeći faktor koji doprinosi sagorevanju.
Druge profesije koje pokazuju veću stopu sagorijevanja — zdravstvena zaštita, obrazovanje, društvene i socijalne usluge — nalaze se u okruženjima visokog stresa i nude ljudima ograničenu kontrolu nad rezultatima svog rada, ističe Viens.
– Ovo su emocionalno oporezovani poslovi – objašnjava ona.
Kada ste u brižnoj profesiji, kako dodaje, suočavate se sa mnogo teških, osjetljivih situacija, od kojih neke mogu imati ozbiljne posljedice po dobrobit djeteta ili pacijenta, a koje mogu da postanu iscrpljujuće, brzo.
Možete da procijenite rizik od sagorijevanja na poslu prije nego što prihvatite ponudu tako što ćete procijeniti da li je uloga u skladu sa vašom ličnošću i temperamentom i kontaktirati sadašnje ili bivše zaposlene kako biste stekli iz prve ruke razumevanje radnog okruženja i kulture.
Ekstroverti se, na primjer, možda neće dobro snaći u ulozi sa minimalnom društvenom interakcijom, nudi Viens.
Intervjui su takođe dobra prilika za postavljanje pitanja o nivou podrške koja se daje osoblju, dodaje ona.
Za zahtjevne uloge u kojima je rizik od sagorijevanja veći, Viens predlaže da se raspitate o resursima kojima zaposleni mogu da pristupe kako bi podržali svoje blagostanje – oni mogu imati oblik menadžerske podrške, fleksibilnog rasporeda ili beneficija za mentalno zdravlje, prenosi Biznis.ba.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu