Upravo je Bjelica prvi potpisnik inicijative “Opštine bez brana” u organizaciji “Koalicije za zaštitu rijeka”. Inicijativi se do sada pridružilo 12 opština.
– Neki su se interesovali za gradnju malih HE jer postoje uslovi za to. Međutim, mi želimo da sačuvamo naše planinske rijeke i da razvijamo turizam od čega će i lokalna zjadnica da ostvaruje prihode. Naša priroda je bukvalno netaknuta i nikako ne možemo pristati da bude uništena zbog profita jedne osobe – objašnjava Bjelica za Srpskainfo.
On ističe da je ova opština opredjeljenja da pruži potrebnu pomoć investitorima za gradnju solarnih elektrana i vjetroelektrana, napominjući da je u Sokocu klima idealna za proizvodnju električne energije iz sunca i vetra.
Po njegovim riječima, u Sokocu su već registrovane dvije kompanije koje će da grade solarne elektrane.
– Dakle, kažemo “ne” malim HE. Podsjećam samo na primjer rijeke Ugar. To je sasvim dovoljan razlog da se ne grade MHE – zaključuje Bjelica.
Zapravo, riječ je o tome da je Regulatorna komisija za energetiku, još prije pet godina ukinula dozvolu za proizvodnju električne energije za proizvodnju električne energije za MHE na rijeci Ilomskoj (pritoka Ugra).
– Među brojnim nepravilnostima u obrazloženju ovakvog postupka Regulatorne komisije navodi se i da je investitor samoinicijativno povećao snagu ovog postrojenja sa 0,22 MW na 4,8 MW što predstavlja ogromno povećanje snage, za koje je prema Zakonu o zaštiti životne sredine potrebno pribaviti novu studiju uticaja na životnu sredinu – rekli su u Centru za životnu sredinu.
Dozvolu je imalo preduzeće “Eling MHE”.
– Priključujući se inicijativi, predstavnici opština se obavezuju da će poštovati mišljenje građana i izražavaju poštovanje prema prirodnom naslijeđu. Načelnici i gradonačelnici su ti koji su u svakodnevnom kontaktu sa lokalnim stanovništvom. Zato se upravo oni najčešće suočavaju s posljedicama odluka o izgradnji malih hidroelektrana na teritoriji njihove opštine. Protesti, pa čak i fizičke blokade sve su češći kada ljudi nisu dovoljno uključeni u donošenje odluka o načinu korištenja rijeka – poručuju iz “Koalicije za zaštitu rijeka” koji pozivaju i ostale načelnike i gradonačelnike da se pridruže ovoj inicijativi.
Dok najveći dio profita ide vlasnicima hidroelektrana, podsjećaju, lokalna zajednica snosi negativan uticaj izgradnje i rada hidroelektrane kao što je prijetnja nestašice pitke vode ili smanjenje ribljeg fonda. Gubi se potencijal za održivi razvoj poput ekoturizma ili organske poljoprivrede.
Sa navedenim je saglasan i načelnik opštine Mrkonjić Grad Dragan Vođević koji izričito poručuje da je protiv gradnje malih hidroelektrana i kao zaljubljenik u prirodu.
– Nikada neću pristati na to. Ovoj inicijativi sam se pridružio jer želim da se čuje naš glas, glas iz lokalne zajednice. Inače, prilikom odobrenja za male HE nadležna ministarstva samo traže mišljenje lokalnih zajednica koje uopšte nije obavezujuće – objašnjava Vođević za Srpskainfo.
Kaže kako je svjestan da je korist od MHE svih ovih godina imao samo jedan ili dva čovjeka, a da veliki broj ljudi ispašta zbog uništene životne sredine.
Na području opštine Mrkonić Grad postoji jedna mala hidroelektrana – MHE Medna koja je puštena u rad prije četiri godine uprkos protivljenju lokalnog stanovništva, aktivistima i stručnjacima.
– Apsolutno je smješna cifra koju opština dobije od MHE, ta dobit nije vrijedna pomena. Mi smo oko te MHE u Peckoj i u Mednoj dobili rezervat zaštićene prirode, morali smo zaštiti izvorište Plive i Sane iznad brane i jedan deo ispod. Tu se izgubilo i vremena i novca – objašnjava Vođević.
Narodna skupština RS je prije godinu dana usvojila Deklaraciju o zaštiti reka koja na neki način podrazumijeva i politički stav prema gradnji MHE – protivljenje.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu