Magazin

Ne potiče iz Šumadije: Dolazak ŠAJKAČE U SRBIJU je prava filmska priča

Šajkača je nadaleko poznato srpsko nacionalno obilježje .Dok mnogi tvrde da ova kapa potiče iz srca Šumadije, ili centralne Srbije, ipak to nije područje njenog porijekla.

KOČIĆEV ZBOR
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER

Istorija kape šajkače počinje od sredine 19. vijeka na teritoriji današnje Vojvodine, odnosno tadašnje Austrougarske monarhije.

Srbi su prije šajkače i šešira nosili crvene grčke kape – fesove. Fes ili tarbuš obično je naziv za crveni šešir u obliku valjka. Fes je grčkog porijekla, ali ubrzo je prihvaćen i od Turaka, a nosili su ga i pripadnici drugih vjera i etničkih skupina u Osmanlijskom carstvu u 19. vijeku.

Pročitajte još

Polovinom pretprošlog vijeka austrougarska vojska, kao i druge evropske vojske, shvatila je da šarene, nakinđurene uniforme koje su se do tada nosile nisu baš najpraktičnije. Naime, loše su se uklapale u okolinu, blato ih je za kratko vrijeme habalo, a neprijatelju su bile lako uočljive iz daljine.

I tu dolazi šajkača!

Kako kaže predanje, austrougarskoj armiji napravljena je nova uniforma. A kapa je bila šajkača!

Nova uniforma se, međutim, nije dopala vladaru Francu Ferdinandu, pa je urađeno novo rješenje, a postojeće već sašivene uniforme je kupila Srbija u četvrt cijene.

Šajka znači galeb na ruskom jeziku, a mjesto Šajkaš, danas u opštini Titel uzima se kao rodno mjesto kape šajkače. Šajkača je stara balkanska kapa koju su nosili Srbi iz dijela Vojvodine koji se zove Šajkaška.

narodna nošnja
FOTO: PREDRAG VUJANAC / RINGIER

Šta simbolizuje i kako je postala srpski zaštitni znak

To je kapa koja se nosila i u dijelu Srema i bila je plave boje jer je simbolizovala nebo. Njen simbol, kao stare, autohtone kape jeste simbol galeba u letu, raširenih krila i to je tzv. slobodarska kapa, Blic Žena.

Koćićev zbor
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/ RINGIER

Zbog te njene simbolike, kralj Milan Obrenović želio je da upravo ta kapa zamijeni fes, koji je nošen u najvećem dijelu prekosavske Srbije. Šajkača je u Srbiju uvedena propisom iz 1870. godine. Konkretnim nazivom, šajkača (kao dio nošnje šajkaških graničara, čije je vojničko odijelo bilo narodno) nazvana je u propisu iz 1876. godine, kojim je naloženo da narodne starešine nose “šajkašku kapu”, kakva je određena i za narodnu vojsku. Tako je kao kapa vojnika i nižih činovnika šajkača ubrzo prihvaćena.

šajkača
FOTO: RINGIER

Čudna sudbina i zanimljiva strana “jeftine” kape

Vremenom je prihvaćena i kod civilnog stanovništva, pa je nacionalizovana i prešla u svakodnevnu upotrebu pri muškoj narodnoj nošnji.

Ova priča ima svoju vrlo zanimljivu stranu – carsku austrougarsku vojsku, nekoliko desetina godina kasnije, srpska vojska potukla je baš u tim, jeftinim kapama koje nije želio njihov prestolonasljednik, Franc Ferdinand.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu