Gostujući u emisiji Presing na N1, istakao je da “u ovoj zemlji trebamo širiti svijest da trebamo odlučivati o svemu, a ne čekati druge da odluče.”
– Nekada imam osjećaj da neki političari kažu “pa neki ovi stranci urade to i to i bez domaćih učesnika”. Ja sam bio svuda po Evropi u posljednjih nekoliko sedmica i rekao sam im da imidž koji postoji o BiH su prepirke i svađe. Moramo početi prizivati političare da se svakodnevno pitaju “šta sam ja uradio da napravim bolji imidž o BiH unutar EU”? Neki ljudi to dobro rade, ali neko drugi to urušava. Ljudi gube strpljenje u vezi s razvojem situacije u BiH. Možda da pokrenemo inicijativu osmijeha – rekao je Šmit.
Na pitanje čemu da se smiju ljudi u trenutnoj situaciji, rekao je: “Tome da imamo dobre ljude koji žele ostati u ovoj državi i obaviti svoj posao. Ako političari vrše svoju dužnost. To je najbolja poruka koja se može poslati. Političari se moraju birati. A oni trebaju pokazati da imaju dobre ideje.”
Ipak, ističe da i on polako gubi svoj osmijeh.
– Gubim ga ako čujem da BiH do sada nije mogla ispuniti uslove za EU jer nije ispunila uslove uz Plan rasta. To je nešto što je povezano s budžetom. Neki kantoni kažu želimo više novca, lideri u Srpskoj kažu “hoću da završim to pitanje s Ustavnim sudom i bude kako ja želim”. A zašto ne sjednu i kažu “prijatelji, hajde da se svi zajedno nasmijemo, želimo svi taj novac, hajde ispunimo uslove za EU”. To je nešto gdje se nije lako smijati, ali moramo biti svjesni onoga što je pred nama – rekao je Šmit za N1.
Na pitanje da li je visoki predstavnik samo za FBiH ili i za Srpsku, Šmit je rekao:
– Za oboje i za Brčko. Ja neću odustati od toga da sam visoki predstavnik za oba dijela BiH, bio sam nedavno u Banjaluci i ići ću prema tome da zajednički provodimo sva pitanja. Što se tiče izbornog zakona obavio sam svoj dio posla i svi su se složili s tim, uključujući i u Srpskoj.
Šmit je govorio i o tome zašto nije poništio Izborni zakon RS.
– Poništio sam već određene zakone u Republici Srpskoj i već sam implementirao određene stvari u Krivičnom zakonu, ali da budemo vrlo jasni. Ako bude postojao bilo kakav pokušaj da se krene putem segregacije, disolucije, uključujući nešto što sam poslao u pismu predsjedavajućem NSRS Nenadu Stevandiću, ako bude usvojen bilo kakav zakon koji priprema teren za odvajanje – ja ću onda doći na scenu – upozorio je Šmit.
Rekao je kako Izborni zakon RS poput zakona o NVO i Zakona o slobodi govora nisu aktivirani.
Dodao je da EU i on smatraju vrlo ozbiljnim te stvari i da ne treba potcjenjivati spremnost međunarodne zajednice da popravi tu stvar.
– Ako budemo slušali planove o secesiji, uspostavljanju neke agencije i sličnih aktivnosti unutar NSRS jasno sam rekao da bi to vodilo ka odluci i ja bih to sve poništio. U RS možda dolaze neki novi glasovi, ne mogu to reći za Dodika, ali sve više vidim da ne govore baš svi “Mile je rekao to i to, to moramo uraditi”. Vodimo računa o tome da taj nacrt o secesiji kakav god da je bio nije ponuđen – rekao je Šmit.
Podsjetio je i na posjetu direktora CIA kazavši da se vrlo dobro zna da on nigdje ne putuje na odmor.
– Znajući o čemu se sve radi i ko je konsultant za neke ljude u Banjaluci, ja sam kao i vi siguran da direktor CIA zna puno više nego svi mi zajedno. On ima planirana putovanja i zaista ne bih potcjenjivao uticaj, odnosno posljedice te posjete. Čuli smo narednog dana da niko više nije spominjao secesiju. Počeli su na neki način djelovati kooperativno – rekao je Šmit.
“Neću nametnuti zakon o državnoj imovini, ali vrijeme ističe”
Šmit je istakao da zakon o državnoj imovini neće nametnuti, ali da će dati neke smjernice.
– U ovoj zemlji neće biti moguće investicije ako ne riješimo pitanje državne imovine – mislim da je to vrlo jasno. Vrijeme ističe. Znam kako to možemo provesti tako da ću ja zajedno s lokalnim političarima pokušati naći način. Nisam taj koji želi da se stvari nameću već da vlasti i Parlament BiH riješe ovo pitanje – rekao je Šmit.
Naveo je kako je iznenađen da ima ljudi koji “ne shvataju i danas da se državna imovina neće rješavati na način da se dijeli po entitetima već na način kako se kaže u Ustavu BiH, Dejtonu i Ustavnom sudu”.
Jedna od opcija, rekao je Šmit, da država BiH ostane vlasnik imovine, a da niži nivoi je dobiju na korištenje uz saglasnost države.
– Druga je da se razmišlja da se imovina rasporedi na osnovu potreba. Mora biti jasno da sav novac koji se zaradi od državne imovine mora ići na račun države. Problem je samo postojanje političke volje da se to uradi. Ja ne mogu osigurati političku volju, ali volio bih da svi shvate, a posebno oni koji nemaju dovoljno novca sada, da neće biti moguće imati nikakve investicije, da ova država neće imati investicije ako se ovo pitanje ne riješi. Nećete moći ni u EU ako ovo pitanje ne riješite. Pritisak je sve jači na te ljude koji moraju o tome odlučivati – rekao je Šmit za N1.
Kada je u pitanju iskopavanje kao što je slučaj u Varešu, naveo je kako se mora staviti pod kontrolu. Na optužbe da je lobista njemačkih kompanija koje kopaju litijum odgovorio je: “Zanimljivo, ali apsolutno pogrešno.”
Šmit je naglasio kako nije dao nikakvu saglasnost za Vareš već mišljenje u skladu sa svojim nadležnosti i da ga je Ustavni sud prihvatio, ali ono nije dio odluka niti zakonskih rješenja u FBiH.
– Jasno sam rekao ako postoji privremeno korištenje, to treba podrazumijevati obavezu da se stanje vrati na prijašnje od onih koji koriste imovinu i ako ima naplaćivanja korištenja, onda treba ići na račun države. Vidim da je potrebno da se sjedne i razgovara i vidi šta uraditi nakon odluka Ustavnog suda – rekao je.
Na pitanje šta će biti s imovinom BHRT kako bi podmirio svoje dugove, Šmit je rekao: “Imate sudsku odluku koja je dovela do toga i ne bih da komentarišem odluke suda. Jasno je da državnu imovinu može prodati samo država. Detalje ovog predmeta ne znam. Državna imovina se ne prodaje. Tačka.”
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu