Ističe kako na magistralnom putu Banjaluka Gradiška, na dionici od 100 metara, postoje tri-četiri benzinske pumpe.
– Imamo filozofiju kretanja kapitala i priču da investitori imaju pravo da investiraju gdje hoće. Ja, ipak, mislim da bi, pogotovo, urbana gradska područja morala imati nešto što se zove ozbiljni urbanizam. Pitanje je funkcionalnosti. Da li mi u određenom dijelu grada imamo premalo ili previše benzinskih stanica. Bilo bi logično da se raspiše konkurs i kažu gdje je potrebna stanica. Niko ne treba da ima monopol, a niti se dobija na kvalitetu kalemljenjem jedne pumpe na drugu. Prave se određene gužve i problemi – ističe Bajić.
Pozivajući se na podatke iz 2021. godine, Bajić kaže da je BiH na 1.200 benzinskih stanica prodala 1,2 miliona tona bijele robe, odnosno dizela i benzina. Na isto toliko stanica Srbija je prodala 2,5 miliona tona, a Hrvatska je na manje od 900 stanica prodala 2,4 miliona tona.
– Pogledajte koliki su prosječni prometi po stanici. Ne vjerujem da mi u BiH zbog tolikog broja stanica pružamo nešto bolju uslugu od Hrvata i Srba. Da li potrošači zbog tolikog broja stanica dobijaju kvalitet? Ja mislim ne – naglašava Bajić.
Dodaje da je u jednom svom naučnom radu dokazao da je, ako se radi kako treba, ako se poštuju propisi, oko 30 odsto benzinskih stanica u BiH došlo u zonu neprofitabilnosti.
– Međutim, tu imamo drugi fenomen, imamo distributere i ljude kojima to nije jedina djelatnost već imaju i neke druge profitabilne djelatnosti, pa prelijevaju novac iz jednog segmenta poslovanja u drugi. To je stvar drugih, koji treba da analiziraju nadležne institucije – poručuje Bajić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu