Podsjećamo, Sindikat trgovine RS je inicijativu za zabranu rada nedjeljom pokrenuo još krajem 2018. godine, ali do sada su tu zabranu uveli samo Bijeljina, Višegrad, Mrkonjić Grad i još neke manje opštine, dok je u pojedinim opštinama rad nedjeljom skraćen do 13 sati.
U gradovima u kojima posluju veliki tržni centri i gdje se obrće najviše novca, nedjeljom su prodavnice otvorene, ponegdje i do 22 sata.
Dominacija kapitala
Kako navodi Ranka Mišić, deklarativno su institucije podržale zabranu rada nedjeljom, ali kada je trebalo da lokalne vlasti donesu odluku o zabrani iskočile su “razne prepreke”.
– Dominacija kapitala je jako izražena, vlasnici kapitala su siva eminencija, ne vide se, ali snažno utiču na sve vrste odluka, koje nama, običnim ljudima, jako utiču na život. Takva je situacija i kad je u pitanju rad nedjeljom – kaže Ranka Mišić.
Ističe da je Banjaluka posebno tvrd orah, kad je u pitanju zatvaranje trgovina nedjeljom.
Ključ problema je u tome što, kako navodi, poslodavci imaju manjak radnika, pa prodavači i prodavačice ne rade 40 sati sedmično, kako je propisano, nego znatno duže, a taj prekovremeni rad najčešće nije plaćen.
– Poslodavci ne daju nedjelju i taj svoj stav pravdaju gubitkom dobiti, ali taj argument ne pije vode. U 2021. godini, dok je još trajala korona kriza, poslodavci su ostvarili milionsku dobit, a radnici su radili i još uvijek rade ili za minimalnu platu ili za nešto malo više od toga. I to rade 50 časova nedjeljno, rade sve dane u sedmici – kaže Mišićeva.
Inspektori rada
Na pitanje da li bi zatvaranje radnji automatski značilo da radnici neće nedjeljom dolaziti na posao, Ranka Mišić kaže da nije isključeno da bi pojedini poslodavci i takvu situaciju zloupotrijebili, pa tjerali radnike da nedjeljom, iza zatvorenih vrata, čiste prodavnice ili slažu robu.
– I danas imamo obavezu da radnik mora imate slobodne dane, pa se to ne poštuje. Imamo i radnike na crno iako je to zakonom zabranjeno. Pojedini poslodavci, kad dođe inspekcija, skrivaju neprijavljene radnike, neki su ih krili čak i u hladnjaču, da bi izgledalo da je sve “čisto” – kaže Ranka Mišić za Srpskainfo.
Dodaje da je važno da, kada se radnici izbore za slobodnu nedjelju, kontrolni organi rade svoj posao, mada priznaje da će to teško ići, jer Republika Srpska ima svega 32 inspektora rada na oko 300.000 radnika.
– Ipak, kada dobijemo neradnu nedjelju u jednoj lokalnoj zajednici radnici ne smiju dozvoliti da poslodavac to iskorištava. Svaku zloupotrebu treba da prijave sindikatu. Mi nećemo otkriti ime tog radnika, i evo ja ću, lično, svaki takav slučaj u ime radnika prijaviti inspekciji. Mi to možemo, jer ne zavisimo od poslodavca kod kojeg ti radnici zarađuju platu – kaže Mišićeva.
Zašto baš nedjelja?!
Poručuje da radnici treba da imaju više samopouzdanja i vjere da se, uz podršku sindikata, mogu izboriti za svoja prava.
– Vjerujte, kad bi jedan poslodavac nekoliko puta platio kaznu dobro bi razmislio da li će i dalje kršiti propise – kaže Mišićeva.
Dodaje da su važna karika u borbi za neradnu nedjelju i političari koji su na vlasti u lokalnim zajednicama.
– Oni treba da se odupru pohlepi vlasnika trgovačkih lanaca, koja nema granicu, i da zaštite prava radnika, jer ti radnici su građani koji su ih izabrali na vlast – kaže Ranka Mišić.
Podvlači i da je bitno da radnici i radnice u trgovinama budu slobodni baš nedjeljom, a ne bilo koji dan u sedmici.
– Nedjeljom djeca ne idu u škole i vrtiće, porodice su na okupu. Dajmo šansu porodici, kad se već tako glasno zalažemo za očuvanje porodice i pronatalitetnu politiku – zaključuje Ranka Mišić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu