Iz našeg ugla

(Ne) čuvamo zelenilo

Banjaluka sa ponosom ističe da je grad zelenila, aleja i stoljetnih drvoreda od kojih su pojedini proglašeni nacionalnim spomenicima. Ta titulu nosi i odgovornost, koja je stavljena u drugi ili možda treći plan, jer kako drugačije objasniti događaje koji se već godinama ponavljaju.

(Ne) čuvamo zelenilo
FOTO: RAS SRBIJA

Zadnji u nizu je suha grana koja je pala s drveta preko puta parka “Mladen Stojanović” i povrijedila pješaka. Obično, nakon što se tako nešto desi napravi se „buka“ u medijima, koja traje dan ili dva, u kojima nadležni tvrde da preduzimaju sve što je u njihovoj moći. Nakon toga se sve vrati u kolotečinu, do sljedećeg puta.  Da li će tako i ovaj put biti vrijeme će pokazati, i to brzo. Ide jesen i zima s puno vjetra i snijega, a to je uvijek donosilo lomljavu grana i rušenje drveća.

Stručnjaci tvrde da treba formirati katastar zelenila, baza podataka u kojoj bi bila zabilježena stabla i stanje u kojem se ona nalaze, a u Banjaluci takva evidencija ne postoji.

Grad održava 22.000 stabala, a analizirano je stanje oko 20 odsto, od čega je 400 potrebno ukloniti. Plan je da ih posijeku i zamijene sadnicama. Kada će se to desiti? Uobičajeni odgovor je „u skladu sa raspoloživim sredstvima“. To znači da je izdvojen dio novca koji možda hoće ili neće biti dovoljan za te namjene jer sredstva u gradskoj kasi treba rasporediti i na gradnju puteva, vodovoda, kanalizacije, te sanaciju škola.

Niko ne spori da je to potrebno, ali ne smije se dešavati da nam djeca idu u školu u strahu da će im grana pasti na glavu. Isto tako, i generacije koje dolaze trebaju uživati u tom prirodnom bogatstvu. Iako je održavanje zelenila u rukama Grada to ne znači da su republičke institucije, stručnjaci, ali i građani oslobođeni od odgovornosti, jer i oni žive sa i od ovog grada. Prvi ne bi trebali čekati da ih neko „povlači za rukav“ kako bi nešto preduzeli, a građani molbe komšija da posijeku trulo drvo.

Ironija je da dok se Grad muči kako da ukloni trula stabla istovremeno se sijeku zdrava, kako bi se udovoljilo ambicijama investitora, koji na parcelama žele smjestiti što više kvadrata stambenih zgrada. Drvoredi obično zasmetaju na putu ka ostvarenju tog cilja.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu