Autori tvrde da su rezultati pokazali da je sekularizacija društva u 20. vijeku prethodila snažnijem ekonomskom razvoju, a ne obrnuto.
U uvodu u svoj rad autori ističu da je već dugo poznato da su stanovnici siromašnijih zemalja religiozniji, a oni bogatih manje religiozni. Međutim, postavljaju pitanje koja je od tih pojava prethodila drugoj.
Naime, neki sociolozi zastupali su tezu da siromaštvo podiže nivoe religioznosti, a bogatstvo smanjuje. Naprimjer, Emil Darkhejm je tvrdio da religioznost slabi kada tehnološki razvoj zadovolji ljudske materijalne potrebe.
Neki drugi smatrali su da promjene u religioznosti mogu biti podsticajne za ekonomski rast. Naprimjer, Maks Veber je smatrao da je protestantska etika, posebno kalvinistička, koja je podsticala vjernike da rade u sekularnom društvu, bila temeljni pokretač za razvoj kapitalizma, piše Index.
Napredak u 20. vijeku
U novom istraživanju, predstavljenom u časopisu Science Advances, naučnici su koristili podatke anketa European Values Survey i World Values Survey, koje su prikupljene od 1990. do danas, a uključivale su, između ostalog, brojna pitanja od onih o porodičnim vrijednostima do onih o odnosu prema pobačaju, razvodu i homoseksualnosti.
O stavovima ljudi u desetljećima prije tog razdoblja pokušavali su da donesu zaključke na osnovu ideje da bi oni morali odražavati mjesto i vrijeme njihova rođenja. Studija je provedena na uzorku od 109 zemalja širom svijeta.
Autori u uvodu ističu da su rezultati njihove analize pokazali da je porast nereligioznosti u prošlom vijeku generalno prethodio privrednom rastu.
– Naši nalazi pokazuju da sekularizacija prethodi ekonomskom razvoju, a ne obrnuto – rekao je za Phys.org voditelj istraživanja Demjan Ruk, sa University of Bristol.
Tolerancija i ljudska prava
Međutim, koautor studije, dr Aleks Bentli s University of Tennessee, upozorava da to ne znači da sekularizacija doslovno uzrokuje privredni rast jer su oba fenomena mogli uzrokovati neki treći faktori, i to s nekim vremenskim odmakom.
Naime, autori ističu da je studija takođe utvrdila da su tolerancija i razvoj ljudskih prava u 20. vijeku još snažnije povezani s ekonomskim razvojem. Ove korelacije ostale su snažne čak i kada su isključili faktore kao što su obrazovanje i kulturno nasljeđe.
Iz toga se može zaključiti da je glavni pokretač uspjeha u društvu u biti tolerancija, što je za očekivati. Naprimjer, jasno je da je jačanje jednakosti žena, uključujući i pravo na razvod i planiranje porodice, omogućilo njihov snažniji doprinos društvu i privredi.
– Sekularizacija vrlo često ide zajedno s većom tolerancijom prema homoseksualnosti, pobačaju, razvodu i slično – rekao je Ruk.
Ipak, smatra da njihova studija ne znači da religiozna društva ne mogu biti privredno uspješna.
– Vjerske institucije moraju pronaći svoje vlastite načine modernizacije i poštivanja ljudskih prava’ – poručio je on.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu