Ugledni američki analitičar Ijan Bremer se bavi “nevoljama” koje zapadni saveznici imaju sa Vladimirom Zelenskim u svojoj novoj analizi koju je dostavio Blicu.
Sadašnja politika NATO je da pusti Ukrajince da se bore narednih nekoliko mjeseci i povrate što je moguće više teritorije, a onda vidjeti šta će se desiti. To znači da je na Zelenskom da odluči da li želi da se bori ili ne, pa se u tom scenariju mogu očekivati pritisci na njega.
– Postoji velika podrška Ukrajini, međutim, iako se u zapadnim medijima ne piše o tome, Zelenski nije u potpunosti usklađen sa svojim prijateljima iz NATO. To podliježe nekom preispitivanju – piše Bremer.
Šef konsultantske kuće za politički rizik “Evroazijska grupa” navodi neka od pitanja u kojima se Zelenski ne slaže sa zapadnim saveznicima.
Zaporožje
Nuklearna elektrana Zaporožje u Ukrajini je najveća u Evropi i obezbjeđuje većinu električne energije u zemlji. Raketni udari po ciljevima oko elektrane izazvali su globalnu zabrinutost i, kao u slučaju bilo čega što liči na ratni zločin, krivica je brzo skrenuta na Rusiju. Ali iza udara su stajali Ukrajinci, piše Bremer.
– Rusija je kontrolisala elektranu i imala vojnike na terenu. Što je još važnije, Кremlj je pokušavao da izgradi električnu vezu sa Кrimom, pošto je elektrana služila samo ukrajinskim energetskim potrebama. Ukrajinci su po svaku cijenu željeli da spriječe da se to dogodi, pa su započinjali napade da uspore ili zaustave napredak – objašnjava.
To je postalo jasnije kada su Ujedinjene nacije zahtijevale da međunarodni inspektori dođu da zaštite elektranu.
– Rusi su odmah rekli “da” i čak su tražili inspektore i za dalekovod, što je odbijeno, kao što mi je jedan visoki zvaničnik rekao. Ukrajinska vlada je u početku odugovlačila. Dobra stvar je što Ukrajina nije pokušavala da ošteti samu elektranu, rizikujući incident tipa Černobilja, pa su rizici bili ograničeniji. Loša strana je što je to i dalje je bilo nevjerovatno opasno – navodi Bremer.
Atentat na Duginu
Ćerka Aleksandra Dugina ubijena je u terorističkom napadu u Moskvi, a gotovo sigurno je prava meta bio njen otac, ultranacionalistički fanatik koji je rutinski pozivao na uništenje Ukrajine i čija djela često citiraju Kremlj i ruski državni mediji. Neke od njegovih ideja je lično favorizovao Vladimir Putin, ali on nije bio u Vladi i imao je malo pristupa Kremlju – u suštini kao Stiv Benon nakon njegovog uklanjanja iz američke administracije.
– Taj potez Ukrajine je pokazao njenu sposobnost da udari u srce Moskve, ali je i otvorio vrata za ciljane ruske atentate na Ukrajince u Кijevu (što Rusija još nije pokušala) i pomoglo Rusiji da pokrene narativ o ratnim zločinima koje orkestriraju Ukrajinci – piše Bremer.
Članstvo u NATO
Ovo je dugo bio kamen spoticanja u odnosima Ukrajine sa Zapadom. Tenzije su se stvorile kada se Zelenski prvi put susreo sa Džozefom Bajdenom prije rata i lično ga okrivio za to što Ukrajina nije ušla u NATO – rekavši da su Sjedinjene Države naredile drugim zemljama da glasaju protiv prijema.
– Nedavnom zahtjevu Zelenskog za brzim pristupom snažno se protive Sjedinjene Države, Francuska i Njemačka, iako im je teško to da kažu javno. Sa druge strane, podržavaju ga Poljska i brojne zemlje na prvoj liniji do Rusije, što dovodi do većeg rascijepa u Alijansi – kaže Bremer.
Krim
Zelenski je tražio od NATO da Ukrajini pruži mogućnost da pogodi Кrim i Rusiju zbog relevantnih vojnih kapaciteta koji su tamo stacionirani: skladišta za snabdijevanje, baze dronova i slično. Zapad, sa druge strane, oklijeva da pomogne Ukrajini da udari Кrim ili bilo koju teritoriju unutar Rusije.
– Konkretno kada je riječ o Кrimu, nekoliko lidera NATO mi je reklo da bi željeli da dobiju javna uvjeravanja da Ukrajina neće vršiti invaziju, ali se brinu da to čak i pomenuti “jer će Zelenski odmah izaći u medije”. Tako da je situacija manje udobna nego što mislite, a ima potencijal da postane još manje. To još nije hitan problem. Nada je da će Zapad pružiti svu podršku Ukrajini vojno i diplomatski, ali da dobici Ukrajine stižu samo do Hersona i obala Dnjepra, gdje je tačka na kojoj Rusija drži svoje odbrambene linije – piše analitičar.
Sve dok se to dešava, dodaje Bremer, nema potrebe da se diže tenzija, ali to je “nevjerovatno težak balans za postizanje”.
– Pružite punu podršku Ukrajincima i nadate se da su veoma efikasni, ali ne i previše efikasan protiv Rusa. Jer ako se ruska odbrana sruši, onda postojaće iznenadna i hitna potreba da se promijeni kurs i izvrši pritisak na Zelenskog da prekine svoju kontraofanzivu. Hoće li to uraditi? Nadajmo se da ne moramo da saznamo – zaključuje Bremer, piše Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu