To u intervjuu za Srpskainfo kaže ministar prosvjete i kulture, Natalija Trivić, govoreći o početku nastave u drugom polugodištu i o mogućim scenarijima za nastavni proces u slučaju da virus počne da se širi među učenicima.
Takođe, prema njenim riječima, lokalni krizni štabovi, procjenjujući epidemiološku situaciju na teritoriji koju pokrivaju, mogu zatražiti od Ministarstva prelazak svih osnovnih i srednjih škola na onlajn nastavu za određeni period.
– Po ovom modelu, prelazak na onlajn nastavu u obrazovnim ustanovama u prvoj sedmici drugog polugodišta su zatražili krizni štabovi Grada Trebinje i opština Sokolac, Ljubinje i Višegrad. Preporučili bismo i roditeljima da ukoliko utvrde da njihova djeca imaju neke od simptoma koji ukazuju na kovid, da djeca ostanu kod kuće kako bismo preventivno djelovali na suzbijanje širenja epidemije u školama – dodaje Trivićeva.
Bilo je i ima promjedbi da nije u redu da djeca i nastavnici nose maske na času, dok ih istovremeno ne nose gosti u ugostiteljskim objektima. Da li smatrate da su epidemiološke mjere u tom smislu dobro odmjerene?
Kada su u pitanju epidemiološke mjere, Ministarstvo prosjete i kulture zatražilo je od Instituta za javno zdravstvo preporuke za odvijanje nastavnog procesa u školskim klupama kako bi se obezbijedio siguran boravka i rad i učenika i zaposlenih u obrazovim ustanovama u Republici Srpskoj. Institut je donio opšte preporuke za odvijanje nastavnog procesa, te preporuke za učenike i zaposleno osoblje. Ministarstvo redovno prati epidemilošku situaciju u školama, te ukazuje na neophodnost poštivanja preporučenih mjera, a sve sa ciljem da se nastavni proces odvija redovno i nesmetano u školskim klupama. Posebno sada kada se u Srpskoj bilježi porast broja oboljelih od korona virusa.
Dobitnicima Svetosavske nagrade 28. januara biće zvanično uručena priznanja za izuzetne rezultate u radu. I ovaj put, njihov rad bio je u vrijeme pandemije. Kako se obrazovni sistem Srpske pokazao u doba korone?
Ponosna sam na sve ovogodišnje dobitnike Svetosavske nagrade. Nagrađena su 42 vaspitača, stručna saradnika, nastavnika i profesora za izuzetne rezultate u oblasti obrazovanja i vaspitanja i doprinos kvalitetnijem obrazovanju i vaspitanju u Srpskoj u školskoj/radnoj 2020/21.godini. Svečana dodjela nagrada biće upriličena u Dječijem pozorištu RS. Naše nastojanje da i na ovaj način vratimo dignitet učiteljkom pozivu i afirmišemo nastavnički poziv urodio je plodom i mene to zaista raduje. Sve dobitnike Svetosavske nagrade krasi više od 15 godina radnog iskustva, izuzetna posvećenost u radu sa djecom, brojne vannastavne aktivnosti, stalna usavršavanja, kao i inovativnost i kreativnost u radu, ali prije svega beskrajna dobronamjernost i strpljivost u radu s djecom.
Rad na daljinu zahtijeva, između ostalog, i pristup savremenim informatičkim sredstvima komunikacije. Da li Ministarstvo, samostalno ili sa partnerima, planira da nastavi da ulaže u tu oblast, naročito u ruralnim područjima?
Ministarstvo kontinuirano ulaže u opremanje osnovnih i srednjih škola IKT opremom i digitalizaciju servisa i sadržaja u obrazovanju. EDnevnik je implementiran u sve osnovne škole i u planu za 2022. je implementacija i u sve srednje, muzičke i specijalne škole. U okviru sistema svi nastavnici i učenici na raspolaganju imaju digitalne edukativne Office 365 alate za upotrebu, kako u redovnim, tako i u vanrednim okolnostima (nastava na daljinu). U okviru projekta školama će biti isporučeno više od 1.000 laptopa, te će biti poboljšana mrežna infrastruktura u prostorijama škola. Paralalno sa ovim projektom radi se na uvođenju interneta u sva područna odeljenja osnovnih škola, te digitalizaciji sadržaja udžbenika za osnovne škole.
Ministarstvo prosvjete i kulture ima veoma dobru saradnju sa međunarodnim partnerima sa kojima se realizuje nekoliko projekata u osnovnim i srednjim školama (projekat Škole za 21. vijek, Tabla, Osmislimo obrazovanje ponovo) a koji za cilj imaju opremanje škola IKT i STEM opremom, te stručno usavršavanje vaspitno-obrazovnih radnika. Digitalizacija u školama je jedan od prioriteta, a u skladu sa trendovima 21. vijeka.
Kakve sve molbe i zahtjeve dobijate iz osnovnih i srednjih škola u Srpskoj? Da li sve škole u ovom trenutku imaju neophodne uslove za boravak i rad djece i nastavnika?
Dobijamo brojne zahtjeve za sanaciju i rekonstrukcija škola, krovova, stolarije, popravke ili nabavke kotlova, kombija i sve to rješavamo u skladu sa prioritetima. Trudimo se da jednake uslove za obrazovanje stvorimo u svim školama, posebno u ruralnim dijelovima. Samo u prošloj godini uloženo je oko 1,6 miliona KM za ove namjene za oko 90 osnovnih i 15 srednjih škola. Ulaganja su stalna.
Hoće li biti gradnje novih školskih objekata ili rekonstrukcije postojećih u 2022. godini?
U planu je izgradnja petorazrednog područnog odjeljenja Paprikovac OŠ „Ivo Andrić“ Banjaluka i devetorazrednog područnog odjeljenja Ada OŠ „Vuk Karadžić“ Banjaluka. Pristigla nam je inicijativa mještana naselja Paprikovac čija djeca pohađaju nastavu u OŠ „Ivo Andrić“ i svaki dan prelaze magistralni put. Razmotrili smo ovu inicijativu i zaključili da je u potpunosti opravdana izgradnja škole na Paprikovcu, jer više od 400 učenika sa Paprikovca ide u OŠ „Ivo Andrić“. Takođe, Grad Istočno Sarajevo uputio nam je inicijativu za izgradnju nove osnovne škole u ovom gradu.
Prema iskustvima učitelja i nastavnika, u đačkim klupama u Republici Srpskoj sjedi mnogo natprosječno inteligentne djece. Da li naš obrazovni sistem posvećuje dovoljno pažnje tim malim genijalcima?
Možemo učiniti mnogo više za naše nadarene učenike i imamo u planu da u ovoj godini organizujemo brojne aktivnosti po tom pitanju. Nastavnici su ti koji identifikuju nadarenu i talentovanu djecu i rade s njima. Moram istaći da sam posebno zahvalna svim nastavnicima koji vode školske sekcije ili mentorski rade sa učenicima, jer je to od nemjerljivog značaja za našu djecu koja mogu i žele više u određenoj oblasti. Upoznala sam mnogo nadarenih učenika koji su ujedno i pobjednici republičkih takmičenja iz različitih predmeta. Svake godine u njihovu čast organizujemo prijem kako bismo im čestitali na uspjehu i pokazali da prepoznajemo i valorizujemo njihov trud. Mislim da toj djeci treba dodatni podstrek da razviju svoj puni potencijal. Dodatno, u planu nam je da se organizuju namjenski kampovi za nadarene, a umjetnički orijentisane učenike podržaćemo stvarajući mogućnosti za otvaranje umjetničkih škola.
Obuhvat djece predškolskim obrazovanjem i vaspitanjem značajno je povećan proteklih godina, na skoro 30 odsto. Na koji način taj procenat učiniti još većim? Da li je rješenje subvencionisanje troškova i u privatnim vrtićima?
Efekat su dale sve mjere propisane našim strateškim pravcima. U narednom periodu ćemo se fokusirati na tešnju saradnju sa opštinama u kojima ne postoji organizovano obavljanje programa predškolskog vaspitanja i obrazovanja kako bi se omogućilo djeci iz tih sredina pohađanje nekog od oblika ovog nivoa obrazovanja. Biće nastavljena izgradnja i adaptacija brojnih predškolskih ustanova s ciljem povećanja prostornih kapaciteta. Veliku stvar smo napravili omogućivši da se u osnovnim školama, kao i u centrima za socijalni rad i ustanovama socijalne zaštite, organizuje djelatnost predškolskog vaspitanja i obrazovanja u sredinama koje nemaju drugu mogućnost.
Djelatnost predškolskog vaspitanja i obrazovanja zahvaljujući tome obavljaju JU Centar za socijalni rad u Rudom i Han Pijesku, OŠ „Desanka Maksimović“ u Stanarima, te Domu za djecu i omladinu bez roditeljskog staranja „Rada Vranješević“ Banjaluka. Veliki su efekti Programa za djecu u godini pred polazak u školu, koji se od 2011. realizuje svake godine u trajanju od tri mjeseca. Čak 70 odsto djece koja naredne godine polaze u školu su prošla kroz neki od predškolskih programa. Uspostavljanjem javno-privatnog partnerstva i subvencionisanjem predškolskih ustanova čiji su onivači pravna ili fizička lica, odnosno vjerske zajednice, takođe, se povećava obuhvat djece predškolskim vaspitanjem i obrazovanjem.
Na koji način je bio organizovan rad predškolskih ustanova u toku pandemije virusa korona i sa kojim izazovima su se suočavali vaspitači?
Zaposlenima u predškolskim ustanovama, a pogotovo vaspitačima, kao i svim drugim prosvjetnim radnicima, u doba korone rad je bio znatno teži i odgovorniji, te su u svom radu bili dužni pridržavati se preporuka koje je propisao Institut za javno zdravstvo. Bilo je onemogućeno organizovati radionice i roditeljske sastanke kako bi se unaprijedilo partnerstvo sa porodicom, a roditelji nisu mogli prisustvovati ni tematskim priredbama i svečanostima koje su ustanove organizovale. Bez završne priredbe kojom se završava jedno životno poglavlje, a kao kruna dječijih postignuća i rada vaspitača, su ostale dvije generacije dece u 2020. i 2021.
Bile su zabranjene i posjete kulturnim i drugim društvenim ustanovama i organizacijama, te su vaspitači i stručni saradnici imali zadatak više da isplaniraju dodatne aktivnosti i da djeci na drugi način kompenzuju odgovarajuće sadržaje. Bez obzira na date okolnosti, predškolske ustanove su se uspješno borile sa svim poteškoćama koje nosi pandemija, zahvaljujući prvenstveno našim vaspitačima i stručnim saradnicima, odnosno njihovom ličnom doprinosu, radu, trudu i zalaganju.
U aprilu prošle godine Vlada je formirala Centar za razvoj i unapređenje kinematografije Republike Srpske. Da li smo već vidjeli efekte njegovog djelovanja?
Posljednjih mjeseci Centar se bavio administrativnim i formalno-pravnim aktivnostima kako bi ustanovu postavili na noge. Mislim da su se tek sada, na početku 2022. godine, stekli uslovi da u punom kapacitetu realizuju ono zbog čega je ustanova i osnovana, a to unapređenje i razvoj kinematografije u Srpskoj. Uporedo se radi i na donošenju novog zakona o audio-vizuelnoj djelatnosti što će doprineti da se sistemski uredi ova oblast.
Ljudi vas više prepoznaju kao ministra prosvjete i kulture, a manje kao potpredsjednika Ujedinjene Srpske. Da li ste svjesno žrtvovali stranačke aktivnosti u korist rada u obrazovnom sistemu?
Ne radi se ni o kakvoj žrtvi već naprotiv o sinergiji programa i aktivnosti kao ministra prosvjete i kulture i potpredsjednika US. Naime, mjere za razvoj obrazovanja i kulture u RS su i dio programskih aktivnosti Ujedinjene Srpske, što potvrđuje i djelovanje Odbora za obrazovanje i kulturu US koji učestvuje u prijedlozima za bolja zakonska i druga rješenja u ovim oblastima. Dakle, Ujedinjena Srpska omogućava zainteresovanim građanima, da se, kroz građanski i profesionalni aktivizam, uključuju u predlaganju rješenja za unapređenje obrazovanja te da posredno putem poslaničkog kluba US učestvuju u kreiranju istog.
Član ste Tima za razvoj US. Kakvu Republiku Srpsku želite da vidite u budućnosti?
Republika Srpska bi trebalo da bude sigurno i bolje mjesto za život njenih građana. Politička stabilnost Srpske svakako je preduslov za razvoj društva u cjelini. Danas je ona najčešće ugrožena pritiscima vanjskih faktora u sprezi sa određenim unutrašnjim političkim subjektima, a koja se potom reflektuje na javnost dnevno-političkim okršajima. S druge strane, građani žele bolji život i standard. Pored iskorištavanja prirodnih, energetskih, resursa mislim da je jedan od ključnih prioriteta i potencijala ulaganje u intelektualnu svojinu, u oblasti informaciono-komunikacionih tehnologija, gdje inovativnost određuje plasman na tržište. Tu je naša šansa jer uključuje veliko interesovanje pojedinaca i preduzeća za učešće na digitalno-virtuelnom tržištu, čime se stvara baza za inovativnu ekonomiju. To je budućnost. Na taj način bismo zadržali i mlade nudeći im prostor za usavršavanje i konkurentnost na tržitu u atraktivnom poslovnom okruženju.
Na opštim izborima 2018. osvojili ste najviše glasova na poslaničkoj listi. Da li vas taj razultat obavezuje da ponovo budete kandidat?
Podrška građana 2018. koji su me izabrali za narodnog poslanika Ujedinjene Srpske obavezala me je da zastupam i da se borim za njihove interese. Vjerujem da sam opravdala njihova očekivanja kroz poziciju ministra maksimalno se posvećujući razvoju u oblasti obrazovanja i kulture, jer veliki broj porodica ima djecu u školi, veliki je broj zaposlenih u obrazovanju i oblasti kulture, a sam sistem zahtijeva razvoj u kontinuitetu. Neiscrpna volja i snaga da učestvujem u kreiranju boljeg života za buduće generacije u Republici daje mi motiv da se ponovo kandidujem na predstojećim izborima.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu