To u intervjuu za Srpskainfo kaže Natalija Trivić, ministar prosvjete i kulture Republike Srpske, potpredsjednik Ujedinjene Srpske i kandidat te stranke za poslanika u Narodnoj skupštini.
Trivićeva je u video poruci glasačima poručila da su prosvjetari i radnici zaposleni u kulturi primarni faktor intelektualnog i društvenog razvoja Republike Srpske.
U posljednje tri godine, šest puta su povećane plate u prosvjeti. Da li je Srpska na taj način dobila posvećenije, zadovoljnije prosvjetare?
Prosvjetni radnici u Republici Srpskoj su uvijek bili posvećeni svom radu, samim tim što su i izabrali veoma odgovoran poziv. Zadovoljniji sigurno jesu jer su u periodu prije toga nekako bili skrajnuti i nije im se davalo mnogo na značaju u smislu strateškog ulaganja i upravljanja ljudskim resursima, koji su u oblasti obrazovanja neprikosnoveni. Kao dijete prosvjetnih radnika znala sam kakav je to zahtjevan posao, koji mora da bude priznat i finansijski i podsticajno.
Pored toga što smo šest puta povećali plate, uložili smo u njihova usavršavanja jer smatram da svaki zaposlenik profesionalno mora da stiče nove vještine i primjenjuje nove metode u radu sa učenicima, koriste nove tehnologije kao dodatni instrument u procesu izvođenja nastave, a sve s ciljem da se na zanimljiviji i bolji način pristupi učenicima koji su sada aktivni učesnici u nastavi.
Svake godine usavršavamo oko 15.000 prosvjetara. Dodatno, uvela sam Svetosavsku nagradu jer moramo pokazati koliko su naši prosvjetari, vaspitači i saradnici kvalitetni stručnjaci i ljudi sa uspjesima i rezultatima za koje mora da zna i šira javnost. Oni to zaslužuju. Sigurna sam da će našoj djeci to višestruko vratiti, prvenstveno ih učeći da budu kvalitetni ljudi i spremni za životne izazove.
Zaposleni u produženom boravku mogu konačno da dobiju stalni posao. Šta će to značiti za mališane i njihove učiteljice?
Konačno, sa stupanjem na snagu novog Zakona o osnovnom vaspitanju i obrazovanju, voditelji produženog boravka u školama moći će konačno da konkurišu za ovaj posao na neodređeno vrijeme. Naime, prethodnih više od deset godina oko 460 voditelja produženog boravka su u školama imali ugovore koji su se vezivali za nastavnu godinu, tako da su za vrijeme ljetnjeg raspusta bili bez radnog odnosa. Nerijetko se dešavalo da su jedni te isti voditelji produženog boravka radili nekoliko godina, ali zbog zakonskog ograničenja morali su svake godine prekidati i ponovo zasnivati radni odnos. Danas, oni imaju mogućnost da riješe svoj status u onim školama koje imaju uslugu produženog boravka.
S druge strane, višestruka je korist koju ostvaruju roditelji učenika prve trijade. S jedne strane, njihova djeca su pod stručnim nadzorom voditelja produženog boravka kroz ovu vannastavnu aktivnost, a s druge, mogu da odahnu u smislu bezbjednosti djece dok su oni na poslu.
Koliko je za vašeg mandata sagrađeno novih školskih objekata u Srpskoj, a koliko je obnovljeno starih?
Veliki broj postojećih školskih objekata, njih 760 u Republici Srpskoj, zahtijeva kontinuirane rekonstrukcije i adaptacije. Samo u mom mandatu više od 250 škola je rekonstruisano i adaptirano, a navedeno se najviše odnosilo na zamjenu krovova, fasada, stolarije, kotlova i sistema grijanja. Akcent smo stavili i na područne škole. Naime, one su do mog dolaska na čelo Ministarstva prosvjete i kulture bile skrajnute, sa obrazloženjem da se ne isplati u njih ulagati jer broje „malo đaka“. Takvo obrazloženje nisam mogla da prihvatim jer smatram da nije važno koliko djece ima u školi, važno je da imaju kvalitetne i jednake uslove za učenje kao i njihovi vršnjaci u gradovima.
Posebno me je motivisalo to što su djeca u manjim sredinama toliko skromna i zahvalna da sam odlučila da ne stajem u namjeri da svake godine obezbijedimo više sredstva i za ostale školske ustanove. I to je neprestani proces za što će se i dalje izdvajati budžet jer učenici i nastavnici moraju imati dobre uslove za rad i učenje. Od novih škola grade se dvije u Banjaluci, naseljima Ada i Paprikovac, te jedna u Istočnom Sarajevu. One će uveliko rasteretiti postojeće škole koje imaju veliki kapacitet učenika, a učenicima novih škola biće bliži put do kuće.
Zakon o zaštiti, očuvanju i upotrebi srpskog jezika i ćiriličnog pisma je stupio na snagu. Šta očekujete da će se promijeniti u društvu?
Smatram da će ovaj zakon regulisati primjenu standardizovanog ćiriličnog pisma za one koji njime pišu. Zakon je primarno imao za cilj da zaštiti srpski jezik i ćirilično pismo kao kulturno nasljeđe jer smo svjedoci koliko nam digitalno okruženje diktira upotrebu latinice, što je s jedne strane u redu, ali moramo da štitimo i ćirilicu. Posebno među mlađim generacijama. Mislim da ćemo više efekta imati kroz nastavni i vannastavni rad s našim učenicima u školama s ciljem spoznaje da ne smijemo izgubiti naš jezik i pismo, jer na taj način gubimo kulturni identitet.
Republika Srpska je dobila Filmski centar i Zakon o kinematografiji. Da li to znači da će se u RS snimati više filmova?
Sigurna sam da hoće. Osnivanjem Centra za audio-vizuelne djelatnosti uslijedilo je donošenje zakona koji je definisao i budžetsko finansiranje filmova produkcijski kuća, ali i malih preduzetnika. Na godišnjem nivou budžet za sufinansiranje produkcije filmova sada iznosi oko dva miliona KM. Dodatno, omogućavamo i podsticaje investitorima u ovoj djelatnosti da, ulažući sredstva u produkciju filmova u Republici Srpskoj, ostvaruju benefit povrata 30 odsto sredstava od ukupno uloženih na našoj teritoriji. To je prilika da nam, pored domaćih produkcijski kuća, dolaze i strane i razvijaju filmsku industriju. Tek sada pravi smisao dobijaju i akademije umjetnosti u Banjaluci i Trebinju, koje već više od 20 godina školuju umjetnički kadar za ovu djelatnost.
Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske raspisalo je javni poziv za sticanje statusa samostalnog umetnika i stručnjaka u kulturi. Šta to znači u praksi?
To znači da samostalni umjetnici i stručnjaci u kulturi koji imaju dokazane rezultate u profesionalnoj praksi umjetničkog stvaralaštva i profesionalnog djelovanja mogu ostvariti status koji će im dati pravo na povrat sredstava za uplaćene doprinose, za koje smo obezbijedili budžet, ali i mogućnost samostalnog prijavljivanja na javne konkurse za podršku projektima koje svake godine raspisuje Ministarstvo prosvjete i kulture.
Najvažnije od svega je da smo na ovaj način stvorili platformu za jedan od ciljeva buduće strategije razvoja kulture, a to je sticanje nacionalne penzije za samostalne umjetnike koji su postigli izuzetne rezultate u razvoju kulture Republike Srpske tokom svog radnog vijeka.
Javnost Vas više poznaje kao ministra prosvjete i kulture Srpske, a manje kao potpredsjednika Ujedinjene Srpske. Da li ste stranačke obaveze do sada svjesno zanemarivali u korist republičkih?
Ne radi se ni o kakvom zanemarivanju već naprotiv, o sinergiji programa i aktivnosti kao ministra prosvjete i kulture i potpredsjednika Ujedinjene Srpske. Naime, mjere za razvoj obrazovanja i kulture u Republici Srpskoj su i dio programa Ujedinjene Srpske, što potvrđuje i djelovanje Odbora za obrazovanje i kulturu, koji učestvuje u predlozima za bolja zakonska i druga rješenja u ovim oblastima. Istina je da su moje stranačke obaveze primarno usmjerene na kreiranje i provođenje politika u oblastima obrazovanja, kulture, mladih, ali ništa manje i u donošenju strateški važnih, političkih odluka, Ujedinjene Srpske.
Pojedini opozicionari se često bave Vama, Vašom prošlošću, diplomom, ima tu i neprimjerenih riječi… Zašto ćutite?
Ćutim zato što više nemam šta da kažem na laži koje politički protivnici koriste kako bi me diskreditovali. Džaba je i to što sam im odgovarala da su moje sve diplome sa državnih fakulteta, dostupne u javnosti i na internetu. I lako su provjerljive. Da su htjeli provjerili bi, izašli bi u javnost sa dokumentima… Ali, ne. Oni znaju da je moje obrazovanje u redu. Žele za sebe samo medijsku pažnju. To je breme bavljenja politikom. To znači da vrijedim i da im smetam. Važno mi je da građani znaju ko sam, prepoznaju moj rad i rezultate koje takve vrste laži i manipulacija ne mogu osujetiti.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu