I ovaj put zaobilazeći goruće probleme u državi, kao što je vakcinisanje stanovništva, političari su počeli da se nadmudruju da li će BiH u NATO ili je u pitanju samo saradnja.
Naime, polemiku oko ove teme ponovo je pokrenuo dokument koji je domaćim vlastima sredinom mjeseca dostavljen, a koji je, kako tvrdi član Predsjedništva BiH Željko Komšić, potvrda da se BiH nalazi u MAP, odnosno da je aktivirala Akcioni plan – što je prvi korak na ravnopravnom članstvu u NATO.
Komšić kaže da je iz tih dokumenata jasno da je Program reformi isto što i ANP i da se BiH nalazi u MAP, iako ovo vlast u Republici Srpskoj negira.
Dokument
U više navrata srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik je naglasio da „može saradnja, ali ne i članstvo u NATO“. Komšić ipak tvrdi da dokument koji je stigao iz sjedišta NATO pokazuje da je dokument koji je Dodik potpisao 2019. godine u stvari pravi ANP, što su ga slale i zemlje koje su postale NATO članice.
– Ovaj dokument je najbolja potvrda onoga o čemu se govorilo, a to je da je BiH poslala ANP – kazao je Komšić.
On je istakao da je novo to što ovaj dokument predviđa neku sasvim novu metodologiju nastavka daljeg puta BiH ka NATO, od toga da se sada prave četvorogodišnji planovi, da je daleko jednostavnije funkcionisati po toj novoj metodologiji, te da Bosna i Hercegovina sada ima veće šanse da brže uđe u NATO.
U dokumentu koji je vlastima BiH stigao iz Brisela navodi se da „kao pretendenti za članstvo u NATO, zemlje koje imaju godišnji nacionalni Program ili koje učestvuju u Akcionom planu za članstvo u NATO imaju drugačiji politički odnos sa Savezom“.
– Ovo je pobjeda BiH i njenih građana, bez obzira šta neki o tome misle. Doći će i u te glave trenutak kada će zaključiti da je bolje biti u NATO nego ne biti – rekao je Komšić.
Zanimljivo je da je Željko Komšić početkom prošle godine rekao da je NATO dao zeleno svjetlo Programu reformi, ali ipak kazavši da je to u stvari dokument koji znači članstvo, a ne samo saradnju.
Pomoć Dodiku
Politička analitičarka Ivana Marić kaže za Srpskainfo da je zanimljiva saradnja Željka Komšića (DF) i Šefika Džaferovića (SDA), koji su pomogli Dodiku da na taj način zavara birače.
– Iako smo vidjeli iz tog jednog nastupa Komšića iz 2019. da on nije mogao da se ne pohvali da je to ipak ANP, ali eto, da su izašli u susret Dodiku. Koliko god nam predstavljaju da su u lošim odnosima (SDA, SNSD i DF), ipak vidimo da postoji velika saglasnost gdje oni ne žele jedni drugima da ugrožavaju njihove pozicije i pristaju na te zajedničke igre i sa jedne i sa druge strane – jasna je Marićeva.
Dodaje da za NATO nije bitan sam naziv dokumenta.
– Zato su u BiH i pristali 2019. da se dokument ne zove ANP već Program reformi. Očito da je to jedino Dodiku bitno. Mnogo lakše će svojim biračima opravdati da je u NATO poslao neki Program reformi, a ne neki Akcioni plan koji znači zvaničan korak dalje – jasna je Marićeva.
Dalje navodi da je sasvim jasno da BiH ide ka članstvu u NATO savezu.
– Nemate šta pregovarati sa ANP i NATO i slati bilo kakve dokumente, sasvim je jasno bilo da je to naš naredni korak ka članstvu u NATO. Svima je to bilo jasno, osim Dodiku, koji je želio svojim biračima i građanima u Srpskoj da sve predstavi drugačije i da ih zavara da to navodno nije put BiH ka NATO – kaže Marićeva.
“Stvar tumačenja”
Profesor Fakulteta političkih nauka u Banjaluci Miloš Šolaja, za Srpskainfo iznosi stav da se ne radi ni o kakvom članstvu, već saradnji.
Objašnjava da se sam sadržaj odnosi na reforme i određene promjene koje su bile predviđene opštim Akcionim planom, koji važi ne samo za BiH već i za druge zemlje. Pošto je stav Srpske da se ne ide u NATO, kaže da to niko i ne forsira, i da u onom dokumentu koji se odnosi na reforme otvoreno piše da se ne prejudicira članstvo u NATO.
– Sad je stvar tumačenja. Komšić to iz nekih svojih političkih razloga tumači, zato što mu to treba, jer ako to ne postavi kao neki veći rezultat njegovih aktivnosti, sva ta njegova priča o članstvu u NATO pada u vodu – kaže Šolaja.
Ističe da se u suštini i ne radi o članstvu, jer tako i ne piše u dokumentu, a okvir saradnje s NATO je jako širok.
– Sa NATO sarađuju Rusija i druge zemlje, zašto onda ne bi sarađivala i Bosna i Hercegovina. To je relativno jednostavna priča – da ili ne, a evroatlanska saradnja je mnogo širi okvir aktivnosti nego što je samo pitanje članstva – zaključio je Šolaja.
Frustracije
Savjetnik za unutrašnju politiku srpskog člana i predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Milorada Dodika, Radovan Kovačević, kaže da je Željko Komšić frustriran činjenicom da je prilikom usvajanja Programa reformi morao prihvatiti rješenje kojim su on i Šefik Džaferović postali prvi predstavnici FBiH još od 1992. godine koji su se odrekli eksplicitnog opredjeljenja prema članstvu u NATO.
– Zato on sada pokušava da svaki dokument koji se na bilo koji način tiče NATO iskoristi kao neki navodni dokaz da je BiH opredjeljena prema članstvu. Od toga nema ništa – uvjerava Kovačević.
On ističe da jedino Komšić pokušava na neki samo njemu poznat način protumačiti i dokazati jednom vrlo neutemeljenom verbalnom akrobatikom da put prema NATO još postoji.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu