Na ovo upozoravaju stručnjaci, nakon nemilog slučaja koji se desio prije par dana, kada je Mladen Dulić (22) iz Laktaša izvršio samoubistvo. Kako su saopštili ljudi bliski ovoj porodici, Mladen nije mogao da podnese brutalno iživljavanje na društvenim mrežama, nakon što je objavljen ponižavajući snimak sa navodnog konkursa za posao na koji se prijavio.
Psiholozi objašnjavaju da ponižavanje i zlostavljanje, ma o kojem se vidu radilo, posebno teško pada ljudima koji su nježni, plemeniti, krhki. S druge strane, nasilnici su, kako naglašavaju, frustrirani i bez empatije.
– Loše norme ponašanja prihvataju oni koji imaju sklonosti za takvo ponašanje. A oni su skloni da se sadistički ili podrugljivo ponašaju prema drugim ljudima, to je, jednostavno, patološka potreba – ističe za Srpskainfo psiholog Aleksandar Milić i objašnjava da je naša sredina zasićena određenim disfunkcionalnim oblicima življenja, ponašanja, komuniciranja.
– Onda to prelazi u potrebu ismijavanja drugih. Svjedoci smo da čitava društvena zajednica obiluje negativnim oblicima ponašanja, što negativno utiče na zdravlje ljudi. Pojedinci, naime, apsorbuju loše vrijednosti iz javnog života, u kojem je prisutno vrijeđanje, povređivanje i omalovažavanje, koje dolazi iz nekultivisanih glava. To, dalje, prerasta u određenu nesigurnost ili narušenost psihičkog stanja ljudi, stvaraju se kompleksi niže vrijednosti ili nedovoljna afirmacija, odnosno nedovoljna okupiranost pozitivnim sadržajima i porukama. Takvi ljudi imaju potrebu da zlostavljaju druge. Nažalost, nedostaje nam pozitivna komunikacija. Nema posvećenosti dobru, a vlada posvećenost negativnim vrijednostima, odnosno agresiji, uvredama, psovkama, omalovažavanju – ističe Milić i dodaje da psihički i emocionalno uravnotežene osobe, odnosno oni koji su empatični, nemaju potrebu za tim.
– Oni nikada neće povređivati druge. Jer, ako je osoba okupirana nekim kreativnostima i radnim aktivnostima, od intelektualnih do manuelnih, i bez obzira o kojoj sferi života je riječ, ona nema ni prostora, ni vremena, ni potrebe da se iživljava nad drugim ljudima. S druge strane, ljudi koji su izloženi nasilju, te slučajeve ne prijavljuju, niti se obraćaju institucijama za pomoć. Diskretno se obraćaju psiholozima, psihijatrima ili drugim ljekarima, jer im je narušeno ne samo psihičko, nego i somatsko zdravlje – kaže Milić.
Sociolozi naglašavaju da se, kako su se razvile društvene mreže, stvorila i prilika za ljude koji nemaju emocija.
– Riječ je o ljudima koji nemaju morala, nemaju nikakve kulturne receptore, nisu odgojeni u jednom tolerantnom stilu. Nemaju obzira ni prema kome, sebični su, frustirani, izgubljeni, a mnogo je i onih koji su mentalno zaostali. Njima je, nažalost, pružena prilika da druge zlostavljaju preko društvenih mreža. S druge strane, ako žrtve nemaju jaku psihičku strukturu, dešavaju se nesrećni slučajevi. Tačnije, ljudi stradaju jer su progonjeni u tom virtuelnom prostoru. Takođe, oni nemoralni i neempatični na drugima se iživljavaju i mimo virtuelnog svijeta, ali njihovo zlostavljanje tada ima manji doseg i ne stvara toliki pritisak na žrtvu, kao u slučaju torture na internetu – ističe za Srpskainfo sociolog Ivan Šijaković.
Kako bi se spriječilo zlostavljanje preko interneta, objašnjava da društvene mreže treba da imaju selektore, koji će blokirati uvredljive objave.
– Međutim, to vlasnicima društvenih mreža ne odgovara, jer bi takvom poslovnom politikom gubili pratioce i zaradu. Jednostavno, čovjek je u ovoj civilizaciji potpuno degradiran i potcijenjen, sveden na marginu, na stvar, na ništa. A uzrok nasilja je u sociološkom prostoru. Na primjer, prije 50 godina ljudi su prijavljivali nasilje u komšiluku ili na ulici. Tada smo imali kulturu zaštite čovjeka, koja je nestala, odnosno, preobrazila se u kulturu progona. Ovo je društvo progonitelja – poručuje Šijaković.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu