Politika

"NAROD BJEŽI IZ DRŽAVE BEZ VIZIJE" Gdje su nas dovele kratkoročne politike u BiH

Ono što nije uništio rat, uništile su sve dosadašnje strukture vlasti od ekonomije do demografije – poruke su koje se često mogu čuti u javnosti od strane brojnih stručnjaka, koji tvrde da će u BiH, ako se nešto hitno ne promijeni, na kraju ostati samo stara i iznemogla lica.

"NAROD BJEŽI IZ DRŽAVE BEZ VIZIJE" Gdje su nas dovele kratkoročne politike u BiH
FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA

Stručnjaci često navode da su dosadašnje strukture vlasti razmišljale kratkoročno. Tačnije, bili su fokusirani samo na period koji se odnosi na vrijeme koje provedu na određenoj funkciji, a šta će biti nakon toga ili nisu željeli da znaju ili su prosto bili nesposobni da to shvate. Njihov nemar doveo je do toga da nam “zdravstvo krvari”, brojna javna preduzeća zbog nekvalitetnog kadra i nagomilane administracije posluju s gubitkom, plate stagniraju, a cijene rastu, dok brojni građani užurbano napuštaju zemlju.

Država nam se ubrzano prazni – dramatična su upozorenja analitičara koja se skoro svakodnevno mogu čuti u javnosti.

S druge strane, to mnogo ne zabrinjava političare, koji odgovaraju da je migracija uvijek bilo i da su ljudi i prije rata odlazili na Zapad.

Pad broja stanovnika

I dok oni ne vide šumu od drveta, Draško Marinković, redovni profesor na katedri za društvenu geografiju i demografiju Prirodno-matematičkog fakulteta Univerziteta u Banjaluci, nedavno je upozorio da će do 2050. godine samo u Republici Srpskoj, ako se ništa ne preduzme, nestati više od 800.000 ljudi. On je kazao da su ovo projekcije koje su bazirane samo na vitalnoj statistici, odnosno na smanjenju broja rođenih, a ako se uzmu u obzir i migracije, onda ćemo vjerovatno i puno ranije doći do populacije od samo 800.000 stanovnika.

Foto: Dejan Božić/RAS Srbija
Foto: Dejan Božić/RAS Srbija
Gužve ispred Konzulata Slovenije u Banjaluci

– Uz to, mi smo sve stariji, imamo sve veći broj korisnika fonda PIO, a mladih je sve manje. Prognoze ukazuju da se svake godine u prosjeku smanji broj stanovnika za oko 5.000 zbog negativnog prirodnog priraštaja i za još oko 10.000 zbog iseljavanja. Postavlja se najozbiljnije pitanje ko će u budućnosti održavati postojeću infrastrukturu, ko će puniti fondove, od čega će se isplaćivati penzije i slično. Nikako ne smijemo postati društvo staraca, odnosno ne smijemo više da ignorišemo ovaj problem jer tako možemo direktno izazvati našu nacionalnu tragediju. Na umu nam stalno treba biti da zajednice koje se ne mogu demografski održati ne mogu očuvati ni svoj prostor, a ni svoj identitet – dramatično je upozorenje koje je Marinković iznio u javnosti.

Primjer Njemačke

Iako političke elite u svoju odbranu često navode da je rat uništio ekonomiju i da je potrebno mnogo vremena da se ona oporavi, istoričari podsjećaju da je Njemačka u Drugom svjetskom ratu bila do temelja srušena, a da je već do 1958. godine, bar zapadni dio, učetverostručio industrijsku proizvodnju. Do 70-ih godina Njemačka je postala vodeća ekonomska sila, a početkom 80-ih postigli su punu zaposlenost.

Pročitajte još

Dvadeset i tri godine nakon rata ekonomija BiH je i dalje pri samom dnu svjetske lestvice. Iako se ekonomski uspjeh Njemačke često pripisuje Maršalovom planu, odnosno američkoj finansijskoj pomoći za obnovu Evrope, istoričari upozoravaju da su pomoć tada dobile i ostale evropske zemlje, pa svejedno nisu mogle pratiti Njemačku.

Podsjećaju i na to da je kroz BiH od rata naovamo prošlo na stotine milijardi evra pomoći što kroz razne međunarodne donacije, tako i od dijaspore, te da bi ova zemlja danas bila Švajcarska da su naše političke elite bile fokusirane na razvoj i oporavak, a ne na lično bogaćenje. Analize pokazuju da BiH svake godine primi više stotina miliona evra međunarodne pomoći, kako kroz novčanu tako i kroz materijalnu pomoć.

Rat još traje u BiH

Istoričar Zoran Pejašinović kaže da je Drugi svjetski rat po svemu bio daleko strašniji od onog koji smo imali u BiH, ali da je 1945. taj rat završen i krenulo se u ekonomski oporavak, dok mi i dalje živimo kao da rat još nije završen.

Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija
Foto: Siniša Pašalić/RAS Srbija
Zoran Pejašinović

– I Nijemci i Japanci, kao kolovođe tog rata, priznali su poraz, podvukli crtu i okrenuli se mirnodopskom životu i radu. To su vrijedni narodi koji su zasukali rukave, okrenuli se životu i napravili čudo u vrlo kratkom vremenu, uprkos strašnim gubicima i razaranju. Desio se apsurd da smo mi kao pobjednici, odnosno naši očevi i djedovi, samo desetak ili 15 godina nakon rata otišli u Njemačku da radimo kao gastrabajteri. Te dvije zemlje su nam dobar primjer kako se može kada se hoće – kaže Pejašinović.

Da su naše političke elite nakon proteklog rata zasukali rukave i počeli da se bave ekonomijom, socijalnim i svim drugim pitanjima bitnim za svakodnevni život, Pejašinović vjeruje da bismo danas bili bogata zemlja. Međutim, kako ističe on, i političke elite bi tada bile drugačije od onih koje smo gledali svih proteklih godina jer ne bi mogli dobijati izbore na zatrašivanjima naroda već na predanom redu i radu.

Odlaze svi redom

Pejašinović ističe da političke elite griješe kada sadašnje migracije poistovjećuju sa onima koje su se dešavale u prethodnom periodu.

– Mala smo zemlja i ovolike migracije ostavljaju pogubne posljedice. Teško da smo toga uopšte svjesni. Tačno je da je migracija uvijek bilo, od onih ratnih, poratnih do političkih, ali ovakvog devastiranja čitavih regija nije bilo. Ono što je fenomen jeste što nam danas odlaze sve generacije, ali i što odlaze obrazovani i situirani ljudi – kaže Pejašinović.

On ističe da je ranijih decenija, pa i vijekova, natalitet bio visok, pa je mogao da amortizuje te migracije.

– Danas imamo dvostruko sječivo – ekstremno nizak natalitet, koji je najniži u Evropi, a s druge strane mehanički odliv stanovništva i to najčešće biološki reproduktivnog. To dvoje kada se spoji to je kako narkoman koji postane alkoholičar – dodaje Pejašinović.

On ističe da se u BiH rat još nije završio, bar ako je suditi po dnevnicima koje svako veče možemo gledati na televizijama.

– Kada pogledate dnevnik bilo koje televizije i uopšte stanje duha u BiH, rat još nije završen. Glavne teme su i dalje ratne, poratne, u vezi s ratom, ratnim zločinima, suđenjima… Bilo bi dobro za neke ozbiljne psihologe i sociologe da se pozabave time kao fenomenom – upozorava Pejašinović.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu