Hakeri mijenjaju uputstva za uplate, pa novac završava na neželjenim računima kompanija u zemljama Afrike, Azije i bivšeg Sovjetskog Saveza. Iz policije apeluju na privrednike da, prilikom elektronskih isplata ili uplata, provjeravaju račune kako bi izbjegli ili što prije uočili prevare.
Internet prevare uglavnom se odnose na međunarodna plaćanja, a nastaju kao posljedica nezakonitog upada trećih lica u elektronsku komunikaciju poslovnih partnera. To se nedavno desilo i bijeljinskoj kompaniji „Olimp“.
Sa naše mejl adrese poslata je svift poruka o izvršenoj uplati svim klijentima koji su se nalazili u našoj bazi. Taj slučaj smo odmah prijavili policiji. Policija je to propratila i na svu sreću nije bilo nikakve štete ni za naše klijente ni za nas. Najjednostavnije je da se ovakve tzv. „zaražene“ poruke ne otvaraju već odmah brišu, jer se time sprečava mogućnost bilo kakve zloupotrebe – kaže vlasnica ovog preduzeća Mirjana Orašanin.
Ona pojašnjava da izmjenjene instrukcije za plaćanje dovode do toga da i poslovni partner iz inostranstva, a i poslovni subjekt koji izvrši tu uplatu, ostaju uskraćeni za svoj novac. Budući da se radi o značajnim novčanim iznosima i šteta je velika, kaže Orašaninova, naglašavajući da iskustva pokazuju da se novac koji „zaluta“ na drugi račun teško vraća.
Prehrambena industrija „Sava Semberija“ godišnje preradi oko 8.000 tona voća i povrća. Oko 80 odsto svojih proizvoda plasira na inostrano tržište, a posluju s partnerima iz cijele Evrope i svijeta. Prilikom elektronskih uplata ili isplata do sada nisu imali nijedan slučaj zloupotrebe.
Direktor ove fabrike Stevo Filipović kaže da napredak tehnologije „povlači“ za sobom i velike rizike. Iako između poslovnih partnera obično postoji povjerenje, svaka novčana transakcija se mora kontrolisati.
– Bilo bi dobro da MUP, u saradnji sa Privrednom komorom RS, organizuje edukaciju privrednika. Budući da su ljudi koji se bave sajber kriminalom korak ispred svih ostalih, neophodno je upoznati privrednike na koji način se mogu izvršiti te zloupotrebe i kako se zaštiti od njih – naglasio je Filipović.
Iz policije upozoravaju na sve više slučajeva u kojima određena lica iz inostranstva presreću mejlove i mijenjaju način uplate, takozvane svift kodove, te onaj koji uplaćuje novac uplaćuje na pogrešan račun.
Evidentirano 5 slučajeva
Načelnik Sektora kriminalističke policije u Policijskoj upravi Bijeljine Srđan Gajić kaže da je na ovom području evidentirano 5 ovakvih slučajeva, u kojima je pričinjena šteta od oko 200.000 KM.
– Privrednici moraju da svaku transakciju pažljivo iskontrolišu, kako bi izbjegli prevare. To znači da se ne mogu osloniti samo na elektronsku poštu već upute o plaćanju moraju potvrditi i u telefonskom razgovoru ili pismenoj formi. Ukoliko to ne učine, uplaćeni novac je nepovratno izgubljen na neželjenim računima. Kao paravan za te račune hakeri najčešće koriste neke od korespodentskih banaka, uglavnom iz Velike Britanije. Do sada je novac vraćen samo u jednom slučaju – kaže Gajić.
Dodaje da će u saradnji s Jedinicom za visoko tehnološkim kriminalitetom policija nastaviti istrage o eventualnim zloupotrebama i borbu protiv ove sve učestalije pojave.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu