Američki šef diplomatije Entoni Blinken ranije je u januaru pozvao ministre vanjskih poslova Hrvatske i BiH Grlića Radmana i Elmedina Konakovića da naprave pritisak na Čovića da prestane s opstrukcijom izgradnje plinske interkonekcije između dviju države.
Čović odbacuje te optužbe i ustraje na tome da plinovod izgradi i njime upravlja javno poduzeće koje bi se osnovalo u Mostaru, a ne “BH Gas” sa sjedištem u Sarajevu na čemu insistira američka administracija, tvrdeći da u toj kompaniji ne radi nijedan Hrvat.
Grlić Radman je ocijenio kako se u realizaciji projekta uz SAD, Hrvatsku i BiH mora zagarantovati i uloga Hrvata u toj zemlji.
– Nastavićemo intenzivne razgovore s našim američkim prijateljima i s BiH. Sigurno da tu moramo voditi računa o interesu hrvatskoga naroda u BiH – rekao je ministar i dodao:
– Čović je legitimni politički predstavnik hrvatskog naroda u BiH kao predsjednik HNS BiH i lider Hrvata u BiH… Podržavamo sve legitimne predstavnike BiH Hrvata.
Istakao je da službeni Zagreb i Hrvati u BiH žele da se plinska interkonekcija realizuje kako bi BiH prestala zavisiti od ruskog plina.
– Naravno da tu postoji različit pristup i da ne želimo uopšte zavisiti od ruskog plina i svakog plina koji dolazi iz trećih zemalja – rekao je Grlić Radman.
Interkonekcijom bi se BiH spojila na hrvatski plinski sistem i LNG terminal na otoku Krku. Plinovod bi u BiH trebao imati dva odvojka, jedan koji bi vodio prema središnjem dijelu zemlje, a drugi prema Mostaru. Središnji dio BiH se trenutno opskrbljuje plinovodom Turskim tokom, zajedničkim projektom ruskog plinskog diva Gazproma i Turske, piše Avaz.
Kompanija “BH Gas” jednostrano je prije tri godine raskinula ugovor s mađarskim plinskim operaterom FGSZ. U prvom tromjesečju očekuje se odluka Arbitražnog suda u Cirihu po tužbi FGSZ s odštetnim zahtjevom od 21 milion dolara (oko 21 milion evra) što bi moglo ozbiljno uzdrmati njeno poslovanje.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu