Iako su prijedlozi za modernizaciju izbornog procesa i uvođenje novih metoda, koje bi unaprijedile regularnost izbora i spriječile spekulacije o krađi izborne volje građana još prije desetak godina bile na tapetu Parlamenta BiH, ništa od predloženog nije usvojeno. To je, prema mišljenju opozicionara, ali i brojnih analitičara i stručnjaka za izborni proces, dovelo do sadašnje situacije gdje opozicija ne priznaje regularnost izbora, a Kristijan Šmit, visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, čiji mandat osporavaju vlasti Republike Srpske, nakon svega poručuje da je uvođenje elektronskih alata u izborni proces “sljedeći pravi korak”.
– Uzimajući u obzir odluku Centralne izborne komisije BiH kojom su potvrđeni konačni rezultati opštih izbora 2022. godine, moraju se preduzeti koraci kako bi se dodatno unaprijedio integritet izbornog procesa. Građani bi trebali imati povjerenja u pouzdanost izbornog sistema. Oni moraju biti sigurni da će se njihov glas računati i da će se njihov izbor poštovati. Kako bi se taj cilj postigao, glavni prioritet treba da bude suzbijanje izbornih prevara – saopšteno je iz OHR.
U istom saopštenju navodi se da Šmit “dobro zna šta je potrebno učiniti da se osigura integritet izbora”.
– Pozivam sljedeći saziv parlamenta da na jednoj od svojih prvih sjednica donese potrebne mjere. Neophodno je i što brže djelovati kako bi se poboljšala situacija u vezi s finansiranjem i osobljem Centralne izborne komisije BiH. Nema potrebe za dalje čekanje da se donesu neophodne promjene – navodi se u saopštenju.
Iz opozicije u Republici Srpskoj, s druge strane, pitaju Šmita šta je do sada čekao s apelima da se dođe do izmjena Izbornog zakona BiH koje bi uvele skenere, elektronsko glasanje i video-nadzor na biralištima.
Potpredsjednik PDP, Igor Crnadak, za Srpskainfo tvrdi da je opšta ocjena da su nedavno završeni izbori “najgori i najnepošteniji od rata do danas”. On smatra da Kristijan Šmit svojim posljednjim izjavama “prosipa naknadnu pamet”.
– CIK je potvrdio ogromne lopovluke i prevare, a svaku od njih Šmit je mogao da spriječi da je u tzv. paket integriteta uvrstio skeniranje glasačkih listića ili bar video-nadzor biračkih mjesta. Zašto to Šmit nije uradio vjerovatno nikad nećemo saznati, ali zato danas jasno vidimo kome je to donijelo korist – kaže Crnadak.
Visoki funkcioner SDS, Miladin Stanić, takođe smatra da je Kristijan Šmit “kasno došao do pameti”, odnosno da je o uvođenju skenera i ostalih novina u izbornom zakonodavstvu trebalo da razmišlja prije održavanja izbora, a ne poslije njih.
– Već najmanje deset godina postoji zahtjev da se u izborni proces uvede elektronsko glasanje, skeniranje glasačkih listića i video-nadzor na biračkim mjestima. Ovo što sada Šmit predlaže debelo je zakasnilo i predstavlja čistu manipulaciju – tvrdi Stanić.
S druge strane, politički analitičar Ivana Marić za Srpskainfo kaže da pravo pitanje nije zašto Šmit nije nametnuo izmjene Izbornog zakona koje bi uvele elektronske novine, već zašto političari iz opozicije, prema njenim riječima, nisu bili glasniji u traženju tih mjera.
– Toga su se ponovo sjetili tek nakon izbora. Sad ćemo ponovo imati pauzu od dvije godine, kad to niko neće ni pomenuti. Realno, Šmit nije mogao mjesec dana prije izbora sve to da završi. To je ogroman posao. Mislim da će nam trebati bar godinu dana da se taj posao završi kako bi elektronsko glasanje imali makar na narednim lokalnim izborima – ocjenjuje Marićeva.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu