Lični susret dvojice “najopasnijih aktera u svijetu”, kako je to opisao komentator Gordon Čang, biće prvi otkako je Rusija u februaru pokrenula invaziju na Ukrajinu, a 39. otkako je Si postao predsjednik Kine 2013. Iako Peking još nije potvrdio susret, nesumnjivo će se dogoditi tokom samita SCO 15-16. septembra u centralnom gradu na nekadašnjem Putu svile Samarkandu.
“Bezgranično prijateljstvo”
Putin je početkom februara bio u Pekingu, gdje je naišao na toplu dobrodošlicu Sija. Lideri dvije svjetske sile izrazili su “bezgranično prijateljstvo” na otvaranju Zimskih olimpijskih igara, susretu nakon kojeg je Njujork tajms objavio, pozivajući se na zapadne obavještajne službe, da je Kina tražila od Rusije da sačeka sa invazijom na Ukrajinu dok se ne završe ZOI, dodajući da su sve zapadne države imale informaciju o napadu.
Tada su Putin i Si najavili strateško partnerstvo sa ciljem suprotstavljanja uticaju Sjedinjenih Američkih Država, a među ključnim dijelovima zajedničkog saopštenja našla se ruska podrška kineskim pretenzijama na Tajvanu, kineska podrška ruskim pozivima na prekid širenja NATO i zahtjevima za bezbjednosne garancije Zapada posebno u vezi sa Ukrajinom, praćeni kritikama pokušaja uspostavljanja globalne hegemonije.
To je bilo tri nedjelje prije nego što su ruski tenkovi ušli u Ukrajinu.
Sedam mjeseci kasnije, pokazalo se da je Putinova invazija – koju je Kina do sada motrila sa strane i možda učila na primjeru zbog Tajvana – krenula pogrešnim putem.
“Si Putinu potrebniji nego ikad”
Putin je upravo pretrpio možda svoju najgoru nedjelju od početka rata, od vremena kad su njegove trupe oko Kijeva bile primorane na povlačenje. Ukrajinske snage su tokom vikenda za svega nekoliko dana povratile kontrolu nad skoro čitavom Harkovskom oblasti.
Ponižavajući porazi naveli su na kritike čak i najveće pristalice Putina, dok ga političari iz rodnog grada optužuju za “veleizdaju”. Stručnjaci kažu da je Putinu, nakon posrtanja na bojnom polju, pritisnutom sankcijama, Peking sada potrebniji nego ikad.
– Rusija se oslanja na Kinu da pokaže svijetu da je njihova snažna veza simbol neuspješne međunarodne izolacije – rekla je CNN Velina Čakarova, direktorka Austrijskog instituta za evropsku i bezbjednosnu politiku.
Iako je Kina obezbijedila Putinu diplomatsku podršku i povećala trgovinu, do sada je izbjegavala da se nađe na meti zapadnih sankcija ili pomogne Rusiji da dobije rat.
– Postoje ograničenja u pogledu onoga što su ovi takozvani saveznici spremni da urade – rekao je Blumbergu Ika Korhonen, šef istraživanja Instituta za tranzicione ekonomije Banke Finske.
Sijeve stanice
Za Sija, prošlo je skoro 1.000 dana ili 32 mjeseca otkako je posljednji put putovao u inostranstvo, od januara 2020, a za to vreme Kina se našla sve izolovanijom unutar svjetskog poretka na čelu sa SAD. Blumberg piše da je lični susret Sija sa Putinom, na samitu najveće svjetske regionalne organizacije, znak da Peking vidi njihove odnose kao krucijalne da se suprotstavi SAD. SCO okuplja devet zemalja, od Indije do Irana, koje čine 42 odsto svjetske populacije i 25 odsto globalnog BDP, a cilj grupe je da ubrza formiranje multipolarnog svijeta.
– Pojava Sija na samitu ojačaće ideju alternative američkoj moći koja uključuje sile orijentisane zapadno, poput Indije i Turske (partner za dijalog u SCO) – rekao je Blumbergu Rafaelo Pantuči, istraživač Škole S. Radžaratnam Tehnološkog Univerziteta Nanjang u Singapuru.
Prije samita, Si je u srijedu posjetio Kazahstan, u kojem je prije devet godina otkrio ono što je postalo njegov “zaštitni znak” – trgovinsku i infrastrukturnu incijativu Pojas i Put, fokusnu tačke SAD i saveznika u Grupi sedam koja je u junu objavila planove o prikupljanju 600 milijardi dolara kako bi zemlje sa nižim prihodima imale alternativu kineskoj gotovini.
Važnost Centralne Azije
Sijeva prva stanica u Kazahstanu, u kojem je objavio Pojas i put 2013, manje od godinu dana otkako je stupio na vlast, znak je odavanja pošte tom decenijskom nasleđu. Ali, stručnjaci ukazuju i da je Centralna Azija, strateški centar Kine, važna iz još jednog razloga sem Tajvana, a to je Sinđan. Otkako su UN u izvještaju osudile kinesku represiju protiv ujgurskih muslimana, aktivisti su pozivali na međunarodnu intervenciju.
– Kina zna da će se Centralna Azija, dom oko pola miliona Ujgura na granici sa Sinđanom, naći pod međunarodnim pritiskom i da moraju da odu tamo i dobiju uvjeravanja da da su spremni za to, ili da su na strani Pekinga – rekla je CNN Niva Jau, istraživač Akademije OSCE iz Kirgistana.
A SCO bi mogla da bude prava platforma za to. Osnovana 2001, organizacija poziva na borbu protiv “terorizma, separatizma i ekstremizma”, sve termini kojima Kina opravdava svoje akcije u Sinđanu.
“Jasan signal da Kina naginje ka Rusiji”
Blumberg ukazuje da će posjete Sija Kazahstanu i Uzbekistanu ojačati njegovu viziju svijeta u kojem Kina može da širi svoje interese bez straha od prijetnje američkog pritiska. Si će izložiti tu agendu sljedećeg mjeseca na partijskom kongresu tokom kojeg se očekuje da će obezbijediti sebi treći mandat.
– Si poušava da preorijentiše globalne poslove u smjeru koji pomjera od centra zapadne institucije i promoviše grupe koje su pogodnije kineskim interesima i pogledu na svijet. Njegov susret sa Putinom šalje veoma jasan signal da Kina nastavlja da se naginje na stranu Rusije u tom konfliktu – istakao je Trej Mekarver, koosnivač istraživačke firme Trivijum Kina.
Putin, koji je početkom septembra odobrio novu rusku spoljnopolitičku doktrinu, prošle nedjelje je napao zapadne demokratije optužujući ih da “nastoje da sačuvaju jučerašnji svjetski poredak koji doprinosi njima a svakog primorava da živi prema zloglasnim pravilima koja su sami osmislili”.
Visoki ulozi
Izražavanje sličnih sentimenata može se, stoga, očekivati i na samitu u Uzbekistanu. A ulozi su visoki i za Putina i Sija. Dok Putin preživljava “noćnu moru” u Ukrajinu, Si je bio pod pritiskom da usvoji snažnije mjere da spriječi Tajvan da jača odnose sa SAD i zapadnim saveznicima, koji u talasima posjećuju ostrvsku državu na negodovanje Pekinga.
– Ovaj samit će biti možda najvažniji skup SCO za 21 godinu postojanja organizacije – rekao je Njuzviku Gregori Kopli, predsjednik Međunarodnog udruženja za strateške studije.
List ukazuje da Peking i Moskva vide samit kao priliku za ponovno uspostavljanje dominacije u regionu nakon katastrofalnog povlačenja SAD iz Avganistana prošle godine koji je uvelike okončao američki uticaj u tom regionu.
Takođe, dok je Putin tokom prethodnog susreta sa Sijem u februaru naišao na toplu dobrodošlicu, pitanje je kako će izgledati njegov susret sa predsjednikom “bratske” zemlje Uzbekistan, Kasimom Žomartom Tokajevim, koji je sredinom juna, kako su ocijenili analitičari, “ponizio Putina pred njegovim pristalicama” odbijajući da prizna dve “kvazidržave”, proruske separatističke regione u Donbasu na istoku Ukrajine, oko kojih se navodno i poveo rat, piše Blic.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu