Meni bi bilo žao da visoki predstavnik bilo šta nametne, jer mislim da nema ni jednog razloga za to. To govorimo jer postoji iskazana volja parlamentarne većine da pripremimo izborni zakon te da ga do kraja januara stavimo u parlamentarnu procedure, rekao je Čović.
Dodao je da je tu “dominantno problem između HDZ i Trojke”.
– Imamo jasnu većinu u oba doma. Idemo na tome raditi intenzivno i mislim da ćemo do kraja januara sve završiti – rekao je Čović.
Govoreći o tome šta sve izborna reforma treba obuhvatiti, Čović je istakao da je to apsolutno pitanje legitimnog predstavljanja, način biranja u domove naroda i Predsjedništvo BiH, jer “nema većeg ugrožavanja integriteta izbornog procesa od lažnog predstavljanja koje imamo danas u instituciji hrvatskog člana Predsjedništva BiH”.
– Tako da se ne zanose oni koji misle nekoga prevariti i da će se o tome ćutatti sljedeće tri godine. Oni koji to misle jako griješe oko toga. Naravno da je treći dio ovo što se zove uslovno, ti tehnički uslovi za organizovanje izbora kako bi se izbjeglo lažno predstavljanje, kako bi se izbjeglo poništavanje glasova, razne zloupotrebe, kako riješiti popise da nema onih koji nisu među živima. Mi želimo da se riješi i pitanje kome pripada mandat ako, na primjer, neko nakon deset dana napusti neku stranku ili subjekt. Za mene je prevažno pitanje zašto nemamo vanrednih izbora. Hoćemo li čekati četiri godine ako, na primjer, vlast uopšte ne funkcioniše ili se ne može uspostaviti? Razmišljalo se i kako spojiti opšte i lokalne izbore kako bi se smanjilo vrijeme kampanja, a dalo više prostora vlastima da provode reforme. Ovdje se, nažalost, sve svelo na to hoćemo li odrediti otisak prsta ili zjenice, pa riješiti identifikaciju neke osobe ili hoćemo li obradu podataka vršiti koristeći najmodernije tehnologije. Ponavljam, mi podržavamo krajnju transparentnost izbornog procesa. U te izmjene trebalo bi uvrstiti i krivične odredbe koje je nametnuo visoki predstavnik. Prošlo je godinu dana i ništa se nije učinilo – istakao je Čović.
Dodao je da je samo nametanje bilo čega kontraproduktivno evropskom putu BiH.
– Kako ćete sutra govoriti da ste nešto ispunili, a neko to umjesto vas radi? Onda neka visoki predstavnik nametne sve iz ovih 14 prioriteta i onda smo sve riješili. Ali to nije cilj. Mora jednostavno profunkcionisati zakonodavna i izvršna vlast kako bismo pokazali odgovornost. U tom smislu izmjena Izbornog zakona test je svih testova. Mogli smo na Domu naroda izglasati Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti. U Zakonu o sudu samo je dilema je li sjedište u Banjaluci ili Istočnom Sarajevu. Potreban nam je još dogovor o strancima u Ustavnom sudu, što smo takođe raspravili. Svi se slažu da stranci trebaju ići, samo je pitanje vremenskog okvira – treba li to biti u trenutku otvaranja pregovaračkog procesa ili u nekoj fazi. Mi nemamo budućnost sa strancima u bilo kojem segmentu vlasti. Uvjeren sam da visoki predstavnik nema ni jednog razloga nametnuti izmjene bez obzira na to koji je zakon u pitanju. Mi poštujemo gospodina Šmita i to nema nikakve veze s njim, govorim samo o instituciji visokog predstavnika, o kojoj sam na isti način govorio prije 10 ili 15 godina. Neka što prije domaće vlasti pokažu vlastitu vjerodostojnost, inače nemamo šta tražiti u Briselu, niti možemo biti sagovornik – naveo je Čović.
Uvjeren je da je do marta sljedeće godine moguće napraviti što Evropska unija traži od BiH kako bi se otvorio pregovarački proces o pridruživanju.
– Siguran sam da možemo napraviti sve što se od nas očekuje. Sve su stvari u najvećem dijelu ispeglane, ali nam je ključni problem ostao Izborni zakon. Ako mi unutar Federacije BiH nađemo kvalitetno rješenje za Izborni zakon, legitimno predstavljanje, ulogu CIK i tehničke promjene, sve smo riješili. Mart nije uopšte blizu. Sada je samo pitanje opredjeljenja. Ako se budemo ponašali kao posljednjih mjesec dana, onda nećemo ništa napraviti. Ali, ako budemo radili kao u avgustu ili oktobru, onda je sve moguće. Moje je pitanje zašto nismo usvojili proračun, a sve smo gabarite usuglasili. Do nas je, moj optimizam je izražen do kraja i nastojaću s prijateljima iz Federacije BiH sve smjestiti na mjesto – rekao je Čović.
Dodao je kako nema ni jednog razloga da HDZ i “Trojka” ne rade mnogo dinamičnije.
– Koristimo li dosadašnju metodologiju rada u posljednjih četiri, pet godina, moramo biti zadovoljni jer je mnogo toga napravljeno. Svi oni koji će pokušati to realnije sagledati, uključujući međunarodne zvaničnike, reći će da je napravljeno mnogo. Jer prije toga nismo radili ništa. Usvajali smo jedan zakon godišnje. Sada smo u dva tri “hira” usuglašavali između četiri, pet zakona, što je sve dio paketa naših 14 preduslova za evropski put. Da smo usvojili budžet i Izborni zakon, rekao bih da smo ostvarili što niko nije mogao zamisliti. Budžet je vrlo blizu, Izborni zakon nije daleko. Do nas je hoćemo li to napraviti u januaru ili februaru dogodine. Najvažnije je da je sve u našim rukama. Moglo se mnogo više uraditi. Jako je puno nesnalaženja među nama – smatra predsjednik HDZ BiH.
Odgovarajući na pitanje o stalnim najavama otcjepljenja Republike Srpske koje iznosi Milorad Dodik, Čović je rekao da je evidentno kako na tome Dodik gradi svoj politički uticaj u Srpskoj.
– Naravno da nam to ne pomaže i stalno pravimo dva koraka naprijed, a onda se vratimo tri nazad, pa se bavimo državnom imovinom koja je bila tema prije 20 godina istim intenzitetom. Ništa se nije promijenilo, a uvjeravam vas da se ništa neće promijeniti ni sljedećih 10 godina. Često pričam s gospodinom Dodikom iz više razloga, a jedan od njih je što mislim da moramo zajedno raditi, rješavati neke probleme. Moram reći da bez njegove pomoći neki od zakona nikada ne bi bili privedeni kraju. Uvjeren sam da retorika može biti potpuno drukčija. Ne vidim nikakve svrhe u vođenju tih međusobnih obračuna. Ako štitimo državu, možemo to činiti organizovanije, ali na posve drukčiji način. Slušao sam izjave gospodina Plenkovića oko ovog pitanja, a to je i naša teza. Iskreno, ne znam što više šteti BiH – neprikriveni separatizam, koji imamo od SNSD i predstavnika srpske političke opcije, ili unitarizam u jednom nadmetanju kada je u pitanju Federacija BiH unutar bošnjačke politike – ocijenio je Čović.
Mora, kaže, svima ponovo otvoriti oči oko “nelegitimnog hrvatskog člana Predsjedništva kojeg su birali Bošnjaci”.
– Tako se ne pomaže stabilnosti i evropskom putu BiH. Time se pravi najveća šteta upravo sebi i državi BiH. A taj se odnos s Bošnjacima mora podići na mnogo viši nivo povjerenja. To podrazumijeva i poteze kojima se vraća međusobno povjerenje – naglasio je Čović.
U intervjuu Večernjem listu Čović je ustvrdio da je 2023. godina bila vrlo zahtjevna, a da je sada ključno u prva tri mjeseca 2024. napraviti iskorak.
– Preduslov za to je mir u vođenju politike. Mi smo to uglavnom uspjeli u 2023. godini, iako su neki stalno igrali na kartu destabilizacije. Ja bih volio da se ne bavimo politiziranjem, nego da u 2024. zatvorimo prostor za djelovanje OHR i međunarodnih institucija koje bi se uplitale u naše odnose. Volio bih da zaživi pravna država, da više nikad nemamo slučaj da predsjednik Suda BiH s velikim ovlaštenjima završi u istražnom zatvoru. Želim da sve to realizujemo uz toliko potrebni mir kako bismo kroz evropski put stabilizovali ekonomske i socijalne izazove. Bosna i Hercegovina je naša domovina. Naš evroatlantski put nema alternativu i na tom putu moramo pokazati pravu političku vjerodostojnost – zaključio je Čović.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu