Zgrušavanje krvi korisno je za zarastanje rana. Ipak, krvni ugrušci mogu i da prekinu dotok krvi u vitalno područje i izazovu blokade krvnih sudova u nogama, stomaku i plućima.
Spoljna temperatura može igrati važnu ulogu u ovom procesu i povećati rizik. Bilo da je vruće i sunčano ili hladno i mraz, organizam se bori da unutrašnje stanje ostane isto.
– Uprkos naporima organizma da nas zaštiti od naglih temperaturnih promjena, postoje mnogi zdravstveni rizici povezani sa niskim temperaturama, a posebno je zabrinjavajuće to što hladno vrijeme može da podstakne stvaranje štetnih krvnih ugrušaka, zato se više srčanih i moždanih udara dešava nakon zahlađenje – tvrdi britanski ljekar Mark Vajtli.
Krvni ugrušci koji se pojavljuju u arterijama koje vode do dijela srčanog mišića mogu izazvati srčani udar. A naslage nalik gelu koje blokiraju arteriju u mozgu mogu izazvati moždani udar. Ova hitna medicinska stanja mogu biti opasna po život i zahtijevaju hitnu pomoć.
– Iznenadne promjene temperature, recimo, kada uđemo u toplu zgradu sa centralnim grijanjem nakon što smo bili na hladnoći, mogu izazvati toplotni stres za tijelo. To znači da organizam mora više da radi da bi se održala konstantna temperatura. Ovaj termički stres može imati direktan uticaj na viskozitet krvi, čineći je ljepljivom i vjerovatnije da će se zgrušati – tvrdi doktor Vajtli.
Istraživanje, objavljeno u časopisu “International Angiologi”, takođe tvrdi da su niže temperature “značajno povezane“ sa dubokom venskom trombozom – zdravstveno stanje koje se javlja kada se krvni ugrušak formira u dubokoj veni.
Kako se zaštititi?
Lekari ističu da nas fizička aktivnost može zaštititi od ovog rizika.
– Kretanje takođe može pomoći jer to održava protok krvi po tijelu što može spriječiti zgrušavanje – tvrde ljekari i podsećaju da je pravovremena medicinska pomoć od životne važnosti, prenosi lepa i srećna.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu