CIK je, naime, do sada već poništio oko 30.000 prijava građana, koji su se prijavili da glasaju iz inostranstva, ali nisu ispunili potrebne uslove za registraciju.
Na adresu CIK je pristiglo i oko 3.500 žalbi građana, koji su otkrili da su njihova imena dio izbornih manipulacija, jer su prijavljeni za glasanje putem pošte, iako im je adresa prebivališta godinama unazad u BiH.
Na spisku birača iz inostranstva nalazili su se i pojedini kandidati za odbornike na predstojećim lokalnim izborima.
Prepucavanje
Uprkos ovim frapantnim činjenicama ostaje nepoznato da li će i ko će pokrenuti istragu kako bi se utvrdilo kako je uopšte došlo do zloupoutrebe ličnih podataka na hiljade građana iz BiH.
I dok iz dana u dan na svjetlost isplivavaju novi slučajevi koji ukazuju na moguće izborne prevare, nadležne institucije se međusobno prepucavaju oko toga ko je uopšte nadležan da istraži ove slučajeve.
Iz Tužilaštva BiH poručuju da je praćenje regularnosti izbora u nadležnosti Centralne izborne komisije, te da u slučaju da u tom procesu dođu do saznanja o elementima krivičnih djela, trebaju informisati nadležne pravosudne institucije – entitetske ili Brčko Distrikta, ako su u pitanju lokalni izbori, odnosno državne ukoliko se radi o izborima na nivou BiH.
S druge strane, iz CIK su nedavno ukazali na činjenicu da su do sada otkriveni brojni slučajevi nezakonitih prijava za glasanje iz inostranstva, ali da nema reakcije pravosudnih organa.
Uklonjeni podaci
U cijelu priču se umiješala i Agencija za zaštitu ličnih podataka, koja je zabranila CIK da na svojoj veb stranici objavljuje lične podatke birača upisanih u izvod iz centralnog biračkog spiska za glasanje van BiH, te naredila da ih ukloni.
CIK je u međuvremenu spisak uklonila sa službene veb stranice te najavila da će sudskim putem zatražiti da se poništi navedeno rješenje. Iz Agencije su na ovo poručili da CIK ne treba da “prebacuje svoj posao na građane, već da su oni ti koji trebaju da utvrde sve eventualne nezakonitosti kada je riječ o izborima”.
Ko je na kraju nadležan da istraži otkrivene slučajeve krađe identiteta građana i moguće izborne prevare?
Zakon jasan
Iskusni advokat Dragiša Jokić ističe da je pitanje nadležnosti najmanji problem, mnogo veći problem je taj što niko ne želi da se bavi istragama o izbornim prevarama.
On ističe da je CIK, ukoliko dobije saznanje koja upućuju na moguće zloupotrebe kada su u pitanju izbori, dužan, kao i svaka druga institucija, da o tome obavijesti nadležno tužilaštvo.
– Ne može CIK da vodi istragu, hapsi i kažnjava. Zna se čija je to nadležnost. Istragu treba da pokrene tužilaštvo, bilo entitetsko ili ono na nivou BiH, u zavisnosti od izbora. S obzirom na to da su sada lokalni izbori logično je da bi istragu o krađama identiteta građana i njihovoj registraciji van BiH trebala da pokrenu entitetska tužilaštva. Ukoliko entitetska tužilaštva ne pokrenu tu istragu, onda Tužilaštvo BiH može tražiti da se ti predmeti prebace u njihovu nadležnost – pojašnjava Jokić.
Podsjeća da Tužilaštvo BiH ima mogućnost da traži preuzimanje predmeta od entitetskih tužilaštava ukoliko smatra da je neko krivično djelo takvog karaktera da šteti interesu BiH, što su do sada često radili.
– A ovo što se dešava s krađama identiteta građana sigurno šteti interesima BiH. Ne vidim zašto se stvara tolika priča o tome ko bi trebao da radi istragu kada je sasvim jasno šta je čija nadležnost i šta je čiji posao – zaključuje Jokić.
Šehić: Posao za SIPA i OBA
Ni za Vehida Šehića iz Koalicije za slobodne i poštene izbore “Pod lupom” dileme nema – tužilaštva trebaju pod hitno da otvore istragu i utvrde kako je došlo do krađe identiteta na hiljade građana.
Ističe da je dužnost CIK da očuva integritet biračkog spiska i ukoliko utvrdi određene nepravilnosti to prijave nadležnim organima, te onemoguće registraciju i učestvovanje na izborima osobama koje ne ispunjavaju uslove.
– CIK bi bila odgovorna kada bi dozvolila glasanje putem pošte osobama koje nisu ispunile sve zakonom predviđene uslove. S obzirom na to da je CIK razotkrila i spriječila registraciju na hiljade takvih osoba sada je red na organima gonjenja da počnu raditi svoj posao. Ovdje je riječ o krađama identiteta, a možda tu ima i određenih zloupotreba službenog položaja. U sve mora da se uključiti SIPA i OBA, jer se radi o prekograničnom kriminalu – poručuje Šehić.
On podsjeća da su institucije dužne i po službenoj dužnosti da reaguju na određene stvari za koje postoji sumnja da ima elemente krivičnog djela.
– Ne vidim razlog za nepotrebnu polemiku ko je dužan šta da radi kada je sve jasno – zaključuje Šehić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu