Sva ova, ali i brojna druga pitanja, ostala su otvorena nakon što je prošle sedmice u parlament Srpske proslijeđen Nacrt zakona o VSTS Republike Srpske, a o kojem će narodni poslanici raspravljati na 20. redovnoj sjednici, koja je počela danas.
Da će Srpska imati svoj zakon o VSTS RS najavljuje se već mjesecima, a u decembru prošle godine Narodna skupština Republike Srpske je povukla saglasnost koju je 25. februara 2004. godine dala Vladi Srpske za potpisivanje sporazuma o prenošenju nadležnosti kroz uspostavljanje VSTS BiH.
Narodna skupština RS je, takođe, zadužila Vladu Republike Srpske da povuče saglasnost na taj sporazum, koji su 11. marta 2004. godine potpisali predsjednici vlada oba entiteta, a 18. marta 2004. godine i ministar pravde BiH.
Rokovi
Dat je rok Vladi Srpske od šest mjeseci da uputi na razmatranje i usvajanje u Narodnu skupštinu RS zakon o VSTS Republike Srpske.
U zaključcima NSRS se još navodi da se Zakon o VSTS BiH neće primjenjivati na teritoriji Republike Srpske od dana stupanja na snagu zakona o VSTS Srpske.
Iako je NSRS zadužila Vladu Srpske da u parlament pošalje zakon o VSTS RS, to nije učinila ona već poslanici vladajuće većine. Nacrtom zakona je predviđeno da će se početi primjenjivati godinu dana nakon stupanja na snagu.
Ono što je ostalo nejasno jeste kako će u praksi izgledati kada jednog dana zakon o VSTS Srpske zaživi, i na koji način će preuzeti nadležnosti od VSTS BiH?
Iz VSTS BiH već su poručili da taj zakon nikada neće zaživjeti, dok su stranke iz Sarajeva već najavile da će zakon biti oboren na Ustavnom sudu BiH.
Pravni stručnjaci s kojima smo razgovarali skeptični su po pitanju zakona o VSTS Republike Srpske navodeći da još ne vide kako će on u praksi zaživjeti, ali ne zbog Ustavnog suda BiH, već iz političkih i drugih razloga.
Paralelni zakoni
Podsjećaju da je Ustavni sud već jednom bio u sličnoj situaciji, pa je donio odluku da dva zakona mogu biti paralelna. To se desilo u slučaju Zakona o staroj deviznoj štednji, koji je od aprila 2006. godine bio na snazi na nivou BiH. Međutim, dvije godine kasnije, tačnije u januaru 2008. godine, Republika Srpska je usvojila svoj Zakon o staroj deviznoj štednji RS.
Nakon toga podnesen je zahtjev Ustavnom sudu BiH za utvrđivanje neustavnosti Zakona o staroj deviznoj štednji Republike Srpske. Ustavni sud BiH je donio odluku da ta dva zakona mogu biti paralelna, jer je „Zakon o staroj deviznoj štednji Srpske pružao povoljnije uslove, kraće rokove i slično, od onog na nivou BiH“.
– Tada je jedan od sudija, koji je bio stranac, dao standard da diskriminacija u paralelnim sistemima može biti prihvaćena ako je pozitivna po građane – podsjetili su naši sagovornici.
Dodaju da zakon o VSTS Republike Srpske neće „propasti“ zbog Ustavnog suda BiH, već da postoje brojni drugi razlozi koji bi mogli dovesti do toga da nikada ne zaživi u praksi.
Kolateralna šteta
Sudija Suda BiH, Branko Perić, ističe za Srpskainfo da bi VSTS Republike Srpske mogao funkcionisati na teritoriji entiteta ukoliko se ta ideja na kraju realizuje.
– Međutim, on ne bi mogo derogirati instituciju VSTS BiH, zbog toga što postoji sistem državnog pravosuđa. Ako se članovi VSTS BiH iz Republike Srpske sami povuku, biće neophodno redefinisati novu organizacionu šemu institucije VSTS BiH i nove nadležnosti – pojašnjava Perić.
Dodaje da nije još uvijek siguran da će se ići do kraja sa idejom o vraćanju pravosudnih nadležnosti, jer mu se čini da lider SNSD, Milorad Dodik, svjesno produbljuje krizu da bi učvrstio pregovaračku poziciju i dobio nešto od prenesenih nadležnosti.
Perić ističe da pravosuđe jeste Dodikov osnovni cilj i da nije isključeno da će ga dobiti u pregovaračkom procesu.
– U postizbornoj trgovini politička pitanja će biti prioritet, a pravosuđe kolateralna šteta – poručuje Perić.
Na pitanje šta će se desiti sa VSTS BiH, ako zaživi zakon o VSTS Republike Srpske, Perić ističe da se državne pravosudne institucije ne mogu suspendovati odlukama nižih nivoa vlasti, tako da će ono ostati u nekom modifikovanom obliku.
– Postoje oblasti koje nisu pokrivene entitetskim zakonima, zbog čega Tužilaštvo, Sud BiH i VSTV BiH moraju ostati – poručuje Perić.
Otvorena pitanja
Banjalučki advokat Aleksandar Jokić ističe da je još mnogo nepoznanica po pitanju zakona o VSTS Republike Srpske, i da će biti zanimljivo pratiti kako će se sve na kraju završiti.
Navodi da postoje nedoumice kako će to sve funkcionisati, pogotovo kada se uzme u obzir broj administrativnog osoblja i svega što bi se moralo preliti na budžet Republike Srpske.
– Kako će to funkcionisati finansijski i organizaciono? Kako će se podijeliti nadležnosti? Brojna su otvorena pitanja, tako da bilo kakva analiza formiranja VSTS Republike Srpske u ovoj fazi ne bi bila ozbiljna – kaže Jokić za Srpskainfo.
Na pitanje šta će biti sa sudijama i tužiocima koji već rade u sudovima i tužilaštvima na teritoriji Srpske, ukoliko zaživi zakon o VSTS RS, Jokić ističe da vjeruje da će doći do kontinuiteta, odnosno da će se prenijeti njihovi mandati, koji su im dodjeljeni sadašnjim VSTS BiH.
– Teoretski, VSTS Republike Srpske može funkcionisati, ali nisam siguran da li će se to desiti. Ukoliko bi došlo do dogovora i konsenzusa unutar BiH, mogao bi se napraviti modalitet u kome bi funkcionisao i VSTS BiH i VSTS RS, tako što bi podijelili nadležnosti ko koga imenuje. Međutim, u konkretnom slučaju ne znam da li će se tako nešto desiti – zaključio je Jokić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu