Naglašava da su to kategorije stanovništva koje svake godine najviše obolijevaju i kod kojih se očekuju teži ishodi, sami tim i smrtni.
To su pacijenti koji su na hemodijalizi, oboljeli od šećerne bolesti koji su na inzulinu, pacijenti koji su liječeni kardiohirurškim metodama, HIV pozitivni, oboljeli od AIDS-a, djeca koja su liječena od reumatske groznice, sa promjenama na srcu, djeca oboljela od cistične fibroze pluća. U većem riziku su i zaposleni na infektivnim klinikama, na odjeljenjima i jedinicama intenzivne medicine, osobe koje boluju od mišićne distrofije, multiple skleroze, pacijenti koji su završili s primanjem hemoterapije, osobe koje rade ili su smještene u domove za lica s posebnim potrebama – kaže Vukmirova.
Ko je još ugrožen i zbog čega?
Ugrožene su sve osobe starije životne dobi, gojazne osobe, mala djeca, zbog nerazvijenog imunog sistema, osobe koje se liječe od sistemskih bolesti. Osobe koje su već bolesne, nažalost, imaju teške kliničke slike i smrtne ishode. Gripa je, praktično, samo dio problema kroz koji prolaze kroz ozdravljenje, a zaraza remeti liječenje osnovne bolesti, bilo da su pacijenati u bolnici ili se liječe u kućnim uslovima. Nakon što se zaraze gripom, kod njih tok bolesti postaje teži.
Na koji način hronični bolesnici mogu da se zaštite od zaraze?
Svoju osnovnu bolest moraju da drže pod kontrolom i da adekvatno i savjesno primjenjuju terapiju. Treba da izbjegavaju kontakte sa oboljelima i veće skupove ljudi, a da kod doktora odlaze samo ako je to neophodno, da ne bi došli u kontakt s oboljelima.
Šta da rade kad dobiju grip?
Najprije treba da kod kuće liječe simptome. Da miruju, uzimaju dosta tečnosti, antipiretike, tablete protiv bolova, sirupe protiv kašlja. Ako se stanje ne popravi, onda treba da se jave ljekaru. Takođe, ne treba da idu na skupove, gdje mogu zaraziti druge ljude.
Da li je u RS preminula i neka mlađa osoba?
Nije bilo slučajeva smrti kod mladih ljudi. Sve osobe koje su preminule uglavnom su bile teški hronični nezarazni bolesnici, a većina je bila već hospitalizovana. Sa gripom su došli u stanje s komplikacijama koje se više nije moglo liječiti, pa je nastupila smrt. Od gripe mogu da obole svi, ali teške forme najčešće imaju pomenute kategorije.
Da li je vrijeme za proglašenje epidemije?
Epidemija se proglašava na osnovu više indikatora. Na primarnom nivou zdravstvene zaštite broj pacijenata sa simptomima gripa još je manji od jedan odsto. Poređenja radi, u Americi svake godine oboli od pet do 15 odsto. Grip ove godine jeste nešto intenzivniji, ali dobra stvar je što za njega postoji vakcina koja je veoma efikasna. Naime, virusi koji se nalaze u vakcini dobro se poklapaju sa virusom koji cirkuliše ove godine, pa osobe koje su se vakcinisale imaju dobru zaštitu.
U Srbiji je od posljedica gripa u ovoj sezoni preminulo sedam, a kod nas 30 ljudi. U čemu je razlika?
Riječ je o regionalnim razlikama. Za viruse nema granica, a ne može se povezati zašto je negdje više, a negdje manje oboljelih ili umrlih. Ranije je, na primjer, kod nas bilo manje preminulih nego u zemljama regiona, a ove godine je obrnuto.
Vakcinisati se na vrijeme
Očekuje li nas neki žešći talas gripa?
Nalazimo se u najintenzivnijem periodu cirkulacije virusa gripa, pa je i porast broja oboljelih najveći. Tako će biti ove i sljedeće sedmice, pa onda očekujemo postepeni pad.
Da li značaj vakcinacije treba da shvatimo ozbiljnije?
Vakcina je najvažnija mjera prevencije. Apelujemo na građane da se ove godine na vrijeme vakcinišu, da se ne oslanjaju na bijeli luk i druge tradicionalne metode liječenja. Da su se na vrijeme vakcinisali oni koji su u ovoj sezoni oboljeli, ne bi bilo ovako.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu