Ovako je nedavno jedan poslodavac iz Brčkog ilustrovao problem naše ekonomije u kojoj, očigledno, kontrolnim organima nedostaje politička podrška za rješavanje problema, ali ukazuje i na prisustvo korupcije.

Poslodavci sa kojima smo razgovarali, a koji imaju više od deset godina iskustva u poslovanju sa partnerima iz Evropske unije, prije svega iz zapadne Evrope, saglasni su kako mi imamo uglavnom dobre zakone. Problem nastupa u primjeni, odnosno izbjegavanju zakonskih obaveza.

-Sjećam se da smo u Narodnoj skupštini RS, dok sam ranije bio i poslanik, usvojili Zakon o zabrani pušenja u zatovorenim prostorijima. Kad smo usvojili zakon, izašli smo u skupštinski restoran i svi pušači poslanici su zapalili cigarete govori Dragutin Škrebić, predsjednik Unije udruženja poslodavaca, primjera koji najbolje oslikava našu situaciju.

Tvrdi da Republika Srpska i cijela Bosna i Hercegovina imaju uglavnom dobre zakonske propise, ali da kod nas uglavnom zakon nije obaveza.

–Ima puno kompanija koje ne primjenjuju zakon i koje nisu kažnjenje. Mislim prije svega na finansijsku disciplinu. U zemljama Evropske unije niko ne postavlja pitanje da li neko nešto da plati ili neće. Ako postoje validni ugovori i dužničko-poverilački odnosi, tu nema ništa sporno. Ako se ne plaća, reguje država i sudstvo i takve firme budu škartirane – objašnjava Škrbić.

Kaže da bi obućarska inudstrija u Srpskoj mogla da dio proizvoda plasira i na domaće tržište, ali da to ne rade jer se plaše kako će naplate jer ne postoje nikakve garancije.

-Problem je u kompletnom sistemu. Mi smo još u povojima – navodi Škrebić.

Njegov kolega Radovan Pazurević, direktor derventske fabrike „Sanino“, koji ima oko dvije decenije iskustva u poslovanju sa kompanijama iz Njemačke, Austrije i Švajcarske, kaže da u zapadnoj Evropi postoje pravila i propisi koje niko ne dovodi u pitanje.

–To je nešto što nama nedostaje – kaže Pazurević koji potvrđuje da se tamo rokovi plaćanja uopšte ne dovode u pitanje i da o tome niko ne govori.

-Za 20 godina saradnje sa brojnim kompanija iz zapadne Evrope u 99,9 odsto slučajeva ispoštovani su rokovi plaćanja – navodi Pazurević.

Kaže da i u zapadnoj Evropi propadaju firme i banke, ali da to privreda i ne osjeti jer sistem funkcioniše.

Uvjeren je da je kod nas problem u inspekcijskim organima koji ne djeluju preventivno niti represivno.

–Kako je moguće da, recimo, Marko Marković sa svojom firmom duguje više od milion KM poreza i doprinosa, pa onda otvori drugu firmu sa svojim matičnim brojem? Opet ostane dužan i državi, i dobavljačima i radnicima, a otvori svoju treću firmu koja ode u stečaj. Takve stvari su prosto nemoguće u Evropskoj uniji – naglašava ovaj privrednik iz Dervente.

Dodaje da imamo dobre zakone koje ne poštujemo, odnosno da smo skloni da ih tumačimo umjesto da ih primenjujemo.

Ukupna kratkoročna potraživanja privrede RS u 2017. godini iznosila su oko 4,7 milijardi KM. U strukturi ukupnih kratkoročnih potraživanja, potraživanja od kupaca iz inostranstva iznose oko 432 miliona KM. Potraživanja od kupaca u zemlji u 2017. godini iznose čak 2,8 milijardi konvertibilnih maraka.

Najveći dužnici

Najveći poreski dužnici Republike Srpske duguju oko 854,1 milion konvertibilnih maraka za poreze i doprinose, pokazuju najnoviji podaci Poreske uprave RS o dugu zaključno sa 30. septembrom.

Otprilike ovoliki iznos su uredni poreski obveznici uplatili u osam mjeseci ove godine samo na ime doprinosa za zdravstveno i penzijsko-invalidsko osiguranje. Najveći poreski dužnici su sa područja banjalučke regije. Od najvećih dužnika pravnih lica i preduzetnika u ovoj regiji Poreska uprava RS potražuje oko 228 miliona KM.

Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu