U 2023. godini radilo se o 260 stambenih jedinica, a Minhenski ekonomski institut ifo procjenjuje da bi ove godine moglo da bude još 45 hiljada stanova manje.
Ekonomski stručnjaci i strukovna udruženja građevinskog sektora saglasni su da će 2024. biti još gora. Procjene tek neznatno variraju i kreću se od minimalnog smanjenja ionako loše prošle godine – kako procjenjuje Berlinski institut za ekonomska istraživanja (DIV) do 13% manjeg broja završenih stanova u 2024. godini, odnosno jedva 235.000 više stambenih jedinica, kako procjenjuje Feliks.
Ekonomista Ifo-Instituta Ludvig Dorfmajster ističe da je broj završenih stanova u stambenim zgradama i dalje relativno dobar, ali je pravi problem u završetku porodičnih ili dvokrevetnih zgrada, pa tamo gdje investitor nije firma, često su pojedinci ili veoma mali preduzetnici. Njegova procjena je da će u cijeloj 2024. godini i u cijeloj Njemačkoj biti izgrađeno još samo oko sedamdeset hiljada ovakvih stambenih zgrada, što je najniži nivo od 2009. godine.
Ko će platiti novi stan?
Razlozi su jasni: još na početku pandemije počele su poteškoće u snabdijevanju, a to je izazvalo lavinu poskupljenja gotovo svega što je potrebno u građevinarstvu. Postao je problem nabaviti okove, čak i šrafove i vijčanu robu, problem je bio i nabavka dijelova za mehanizaciju do drvnog sektora i drvoprerađivačkih pogona. Zatim je uslijedio rat u Ukrajini, koji je drastično povećao cijenu energenata – a građevinski sektor je ponovo bio žrtva. Zato što je energija esencijalni sastojak keramičkih pločica i mnogih drugih građevinskih materijala, od gipsa do cementa i cigle – da ne pominjemo aluminijum.
Uporedo sa cijenama počele su da rastu i kamate na bankarske kredite, kako za firme, tako i za nesuđene vlasnike stanova, tako da su i sopstvena četiri zida ostala samo nedostižan san.
Prema istraživanju instituta ifo, već ovog decembra i bez obzira na godišnje doba bilo je posla za samo 66 odsto kapaciteta građevinskih preduzeća u visokogradnji, piše Dojče vele.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu