Pojava virusa korona je usporila i ovaj projekat. Prema riječima načelnika Odjeljenja za prostorno uređenje, Slobodana Stanarevića, projektanti zaduženi za izradu ovog dokumenta su tražili produženje roka, što im je i odobreno.
Prvobitno je bilo planirano da se Nacrt Urbanističkog plana nađe pred odbornicima u ovom periodu, ali to nije moguće. Zato smo dali saglasnost da se sve pomjeri za kasnije, odnosno za septembar – rekao je Stanarević.
Nakon što Nacrt prođe skupštinsku proceduru, ide na javnu raspravu, na kojoj svi zainteresovani mogu dati prijedloge i primjedbe. Stručna komisija obrađuje sve pristiglo, a one primjedbe koje se odobre vraćaju se projektantu, koji to treba uvrstiti u konačan predlog dokumenta.
– Nadam se da neće biti dodatnih problema i zastoja i da će konačna verzija Urbanitičkog plana Banjaluke biti usvojena do kraja godine – naveo je Stanarević.
Saobraćajna mreža
Gradski arhitekta Ivan Rašković je rekao da je vanredno stanje usporilo izradu ovog dokumenta.
– Nedavno smo imali sjednicu Savjeta za izradu Urbanističkog plana na kojoj su predstavljene analize stanja iz niza oblasti, ali ona se prvobitno trebala održati u martu. Da nije bilo ove epidemije pred odbornicima bi imali već konačan plan i to najbolje pokazuje koliko je trenutna epidemiološka situacija sve pomjerila – istakao je Rašković.
Dodao je da je na sastanku Savjeta predstavljena serija analiza postojećeg stanja iz raznih oblasti – od saobraćaja, stanovanja, zelenila, privrede, javnih objekata, stanja životne sredine, demografskih kretanja i slično. Pored analize postojećeg stanja nagoviješteno je i u kom pravcu bi mogla ići pojedina rješenja.
– Generalni prijedlog za saobraćaj je da se napravi određena šema saobraćajne mreže. Na primjer, činjenica je da su istočni i zapadni tranzit, koji su svojevremeno bili planirani kao način da se grad zaobiđe, odavno postali gradske saobraćajnice. Jedna od pretpostavki je da se kroz Urbanistički plan naprave nove poveznice između ova dva tranzita. Plan najvjerovatnije ne bi precizirao tačne lokacije, već da, na primjer, od Srpskih Toplica do „prijedorske petlje“ trebaju biti četiri poveznice. Onda bi se dalje drugim planskim dokumentima nižeg reda određivala njihova tačna lokacija kada se uzmu u obzir izgrađenost, vlasnički odnosi i slično – objasnio je Rašković.
Zelenilo
Zelenilo je dio identiteta Banjaluke. Rašković kaže da je po tome grad prepoznatljiv u regionu, a i šire.
– Urbanistički plan to prepoznaje i on će kazati koliko zelenila treba biti u odnosu na namjenu objekata i broja ljudi. Situacija u centralnom dijelu grada je takva kakva jeste, ona se ne može puno promijeniti, ni proširiti ni smanjiti, ali na površinama na kojima se grad bude širio treba planirati zelene površine. To će biti određeno jasno parametrima, na primjer da na lokacijama stanovanja treba biti 30 odsto zelenih površina – rekao je on.
Dodao je da će i za ostale oblasti biti zadati parametri, na primjer koliko parking mjesta treba biti u garažama, a koliko na površini.
– Pojedini prostori će dobiti namjenu, gdje će biti određeno gradnja samo za stanovanje, zatim za poslovne aktivnosti, javne namjene i tako dalje – naveo je Rašković.
Grijanje
Kazao je da je razmatrano i pitanje daljinskog grijanja u Banjaluci.
– Grad ima toplanu na biomasu i ona dobro radi, ali ne može da grije cijelu Banjaluka. Zato treba uzeti u obzir i druge izvore energije. Plan može da ponudi smjernice u tom pravcu, kao na primjer geotermalno grijanje, solarne panele i slično – precizirao je on.
Napomenuo je da sprovođenje takvih smjernica ne zavisi samo od Gradske uprave već i od privatnih investitora.
– Oni odlučuju koju od opcija za zagrijavanje će izabrati kada, na primjer, grade neki objekat. Plan može da ponudi opcije, koje bi na duže staze bile isplativije i, naravno, bile u službi zaštite okoline. Od pojedinaca zavisi koje će izabrati, ako, naravno, ta oblast nije definisana zakonom ili nekim propisom – rekao je Rašković.
Za izradu 560.000 KM
Zadnji Urbanistički plan usvojen je 1975. godine, odnosno prije više od 40 godina. U septembru 2017. godine je imenovan i Savjet za izradu Urbanističkog plana na čelu s gradskim arhitektom Ivanom Raškovićem. Osim Raškovića, u radu Savjeta učestvuje još 17 stručnjaka.
Savjet je utvrdio smjernice za izradu Urbanističkog plana na osnovu čega je raspisan međunarodni tender za izradu tog dokumenta. Nakon tenderske procedure, koja je trajala oko godinu i po dana, Grad je potpisao ugovor za izradu Urbanističkog plana Banjaluke u julu prošle godine s predstavnicima projektantske kuće Urbis centar Banjaluka, Centra za planiranje urbanog razvoja – CEP Beograd i JNU Institut za zaštitu i ekologiju RS.
Za izradu ovog plana iz budžeta grada predviđeno je 560.000 KM.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu