Izvještaj o ispunjavanju kriterijuma za ulazak Hrvatske u Šengen trebalo bi da se nađe na dnevnom redu Evropske komisije u utorak u Strazburu, pošto je rasprava o tom pitanju odlagana nekoliko puta.
Država koja želi da bude dio tog prostora mora da bude u stanju da potpuno sprovodi šengenski zakonik, što uključuje kontrolu granica na kopnu, moru i na aerodromima, izdavanje viza, policijsku saradnju i zaštitu ličnih podataka, prenosi Hina.
Takođe ta država mora biti uvezana u Šengenski informacioni sistem (SIS), najrašireniji i najveći sistem razmjene informacija o bezbjednosti i upravljanju granicama u Evropi.
SIS omogućava nadležnim državnim tijelima, poput policije i graničnih službi, da unose i imaju pristup upozorenjima o određenim osobama ili predmetima. Ta upozorenja ne sadrže samo podatke o nekoj osobi ili predmetu, poput ukradenog automobila, nego i uputstvo što učiniti sa njima kada se pojave na šengenskoj granici.
Komisija prije ulaska neke zemlje u prostor bez unutrašnjih graničnih kontrola sprovodi tzv. “šengensku evaluaciju”, a povremeno i nakon toga kako bi provjerila sprovode li se korektno šengenski zakoni.
Sama ocjena Komisije o tehničkoj spremnosti za ulazak u Šengen nije dovoljna, ali je preduslov da bi zemlje članice mogle donijeti političku odluku o primanju u šengenski prostor.
Bugarska i Rumunija još od 2011. imaju pozitivnu procjenu Evropske komisije, ali još nisu dio šengenskog prostora jer nema saglasnosti svih zemalja članica. Kako se navodi, teško je predvidjeti kada će biti donesena politička odluka, jer se već nekoliko godina u EU pokušava postići dogovor oko reforme Dablinskog sistema.
Osim toga, Slovenija manje-više otvoreno najavljuje da će blokirati hrvatski ulazak povezujući to pitanje sa nerješenim graničnim pitanjem.
Hrvatska je od ulaska u EU povukla velika sredstva iz evropskog budžeta za jačanje kontrole spoljnih granica, ojačala sposobnost policije koja spriječava ilegalne migracije.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu