Poručuju da država što prije mora da nađe mehanizam kontrole lažnih bolovanja koja u RS postaju sve masovnija pojava. Ističu da se sve češće dešava da radnici uzimaju bolovanja kako bi dva-tri mjeseca radili u inostranstvu ili zbog nekih svojih ličnih poslova.
Podsjetimo, Privredna komora Srbije je tražila izmjene Zakona o radu u pravcu mogućnosti davanja otkaza zaposlenima koji otvaraju lažno bolovanje, a ove odredbe će se naći pred Skupštinom početkom naredne godine. Procjenjuje se da je u Srbiji, od 280.000 bolovanja godišnje, lažno čak 11 odsto.
U Uniji udruženja poslodavaca RS kažu da se sve češće susreću sa lažnim bolovanjima, odnosno situacijom da zaposleni, koji su zdravi kao dren, vuku bolovanje kako bi radili koji mjesec u inostranstvu, pokosili sijeno, sredili bašte, ispekli rakiju.
Iz nekih preduzeća su, zbog sumnje u opravdanost odsustvovanja s posla, na adresu “bolesnog” slali kontrolore koji su, umjesto u krevetu, radnike zaticali na njivama ili u voćnjacima, te kako cijepaju drva.
Zanimljiv je slučaj iz Kotor Varoša, gdje je radnik otišao na bolovanje, ali ga je kontrolor preduzeća zatekao da ručno kosi travu. Poslodavac je radniku dao otkaz, ali je izgubio na sudu, uz obrazloženje da je košenje, ustvari, bila radna terapija za zaposlenog koji ima psihičkih problema – ističe za Srpskainfo predsjednik ove unije Dragutin Škrebić.
Dodaje da je u njegovom preduzeću jedna radnica na bolovanju bila skoro tri mjeseca, ali ne zbog bolesti.
– Ona je sve vrijeme radila u Njemačkoj, a na štetu preduzeća. Radnica je dobila otkaz, ali je problem što mnogi slučajevi ne budu otkriveni. Naime, nije rijedak slučaj da ljudi uzimaju bolovanje da bi obavili sezonske poslove ovdje ili da idu da beru voće u inostranstvo. Dešava se i da čovjek vuče bolovanje po pet godina, umjesto da nakon godinu-dvije bude prijevremeno penzionisan. Problem je što kod nas trošak bolovanja do 30 dana ide na teret poslodavca, a preko toga nam bude refundirano samo 70 odsto neto plate. Kad bi trošak bolovanja u cjelini išao na teret nadležnog fonda, mislim da bi i kontrola bila temeljnija – poručuje Škrebić.
U Fondu zdravstvenog osiguranja RS kažu da su lane 62 poslodavca podnijela zahtjev za provjeru opravdanosti bolovanja, i to za ukupno 112 radnika.
– Kontrolama je utvrđeno da je u osam slučajeva bilo nepravilnosti, koje su se odnosile na to da je radnik na bolovanju bio duže nego što predviđa pravilnik, te da osiguranici nisu na vrijeme upućeni na prvostepenu komisiju za ocjenu bolovanja. U slučaju da su utvrđene nepravilnosti, Fond umanjuje mjesečnu tranšu onoj zdravstvenoj ustanovi koja je uputila radnika na bolovanje mimo pravilnika – kažu u FZO.
Iz Udruženja doktora porodične medicine RS više puta su poručili da se pridržavaju Pravilnika o bolovanjima, prema kojem bolovanje do 30 dana propisuje porodični ljekar.
– Doktori porodične medicine pažljivo analiziraju indikacije bolesti i šifre bolovanja, tako da je mala vjerovatnoća da s posla odsustvuje neko ko je zdrav – saopštili su iz ovog udruženja.
Najčešće povrede i trovanja
Za šest mjeseci 2018. mjesečno se na bolovanju u prosjeku nalazilo oko 14.400, a u istom periodu lane oko 12.400 radnika. Najčešći razlozi zbog kojih radnici odsustvuju sa posla su povrede i trovanja, bolesti mišićno-koštanog sistema, tumori, problema u trudnoći, te bolesti sistema krvotoka.
Inače, procenat bolovanja u RS je 2,51, što znači da su od 100 radnika dnevno dva odsutna sa posla zbog bolovanja, a prosječan broj izgubljenih radnih dana po zaposlenom u prošloj godini je bio 7,49, saopštili su iz FZO.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu