Savić ističe da je to rezultat velikog truda muzejskih radnika, autora izložbi, a prije svega dobre saradnje sa Ministarstvom prosvjete i kulture i Ministarstvom nauke i tehnologije Srpske.
Predstavili smo se u Rusiji izložbama `Zmijanjski vez` i `Jasenovac, ustaški logor smrti`, gostovali sa našim izložbama u muzejima u regionu, realizovali nova arheološka istraživanja i učešća muzejskih radnika u međunarodnim projektima, te pokrenuli novi proces nominacije za Uneskovu listu – naveo je Savić.
On je naglasio da su potpisana i tri nova sporazuma o saradnji sa muzejima u Beogradu, Nišu i Novom Sadu, a, osim nastavka rada na veliki planovima, u Muzeju Srpske iduće godine očekuju konačno rješenje problema ravnog krova kojim će dobiti nove prostorije, izložbene salone i kancelarije.
Viši muzejski pedagog Nataša Nogo kaže da tradicionalne manifestacije koje organizuje Pedagoška služba predstavljaju osnovni doprinos misiji širenja publike.
– Fokusirani na nove generacije, radeći u kontinuitetu sa stalnim saradnicima, predškolskim ustanovama, osnovnim, srednjim školama i fakultetima, a tokom proteklih deset godina usredsredili smo se i na rad sa djecom sa posebnim potrebama – navela je Nogo.
Ona ističe da je muzejska građa vrlo inspirativan dodatak nastavnom planu i programu.
– Obilježavanje tradicionalnih manifestacija, muzejski časovi, inkluzivni časovi, edukativne, kreativne i likovne radionice, revije filmova, promocije naučnih izdanja, književne večeri, koncerti klasične muzike u ambijentu stalne izložbene postavke. Zahvaljujući ovim sadržajima, edukacija u Muzeju ima neiscrpne mogućnosti da unese novu dimenziju u vaspitanje i obrazovanje – naglasila je Nogo.
Muzejski savjetnik Vladimir Đukanović smatra da je upis “Tradicije uzgoja konja lipicanera” na Uneskovu reprezentativnu listu nematerijalnog kulturnog nasljeđa čovječanstva značajan poduhvat koji su pokrenule Republika Srpska i BiH, Slovenija, Italija, Hrvatska, Slovačka i Mađarska.
– Muzej Srpske bio je realizator upisa `Zmijanjskog veza` na Uneskovu listu, a priznanje kulturnog statusa ovog svjetskog blaga otvorilo je nove mogućnosti upotrebe i primjene ovog elementa nematerijalne baštine u različitim djelatnostima privrede, kulture i turizma – navodi Đukanović.
On dodaje da je “Tradicija uzgoja konja lipicanera” kultura koja će upisom na Listu obezbijediti priznanje svim zemljama učesnicama koje u protekla četiri vijeka čuvaju tradiciju uzgoja lipicanera.
– Svaka od šest zemalja učesnica priprema svoj nominacioni dokument, a zajednički materijal biće predat Unesku u februaru 2019. godine – rekao je Đukanović.
Portparol Muzeja Republike Srpske Ana Brataševec rekla je da svaka institucija ima ere procvata, te da i Muzej Republike Srpske ima 88 godina živopisne istorije.
– Od osnivanja, 1930. godine kada je prvi imenovani direktor, akademski slikar Špiro Bocarić došao iz Budve sa vizijom da kreira eminentnu instituciju i formirao prvu, etnološku zbirku, preko mračnog perioda Drugog svjetskog rata kada je, za vrijeme takozvane NDH Bocarić ubijen, pa do oslobođenja 1945. godine i potpune promjene stalne postavke, tadašnji je Državni etnografski muzej Bosanske Krajine već ostvario uspon u kreiranju istorijske, arheološke i prirodnjačke zbirke – navela je Brataševec.
Ona je naglasila da je proteklu deceniju, kao novu eru procvata ove ustanove kulture, obilježio kontinuiran rast broja posjetilaca i jasnija vidljivost na mapi evropskih muzeja.
Prema njenim riječima, od 2006. godine Muzej Republike Srpske ustanovio je novu kosmopolitsku viziju sa fokusom na širenje publike i internacionalne projekte.
– Ta vizija je urodila plodom, pa su uslijedile nagrade u Švedskoj za rad sa publikom i brojna učešća naših stručnjaka u internacionalnim projektima. Muzej Srpske će i u 2019. godini biti primarni katalizator podizanja kulturne svijesti koja je neophodan faktor uspjeha poduhvata – Banjaluka Evropska prijestonica kulture – navela je Brateševac.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu