Našem organizmu takve nagle promjene ne dozvoljavaju da se na njih prilagodi pa naročito osobe s hroničnim bolestima na njih reaguju različitim simptomima.
Većina nas je barem jednom osjetila promjene u organizmu usljed nagle promjene vremena. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, meteorotropne bolesti, odnosno hronične bolesti na čije pogoršanje može da utiče nagli skok ili pad temperature, obuhvataju više od 50 oboljenja.
– U narednim danima, kada je najavljena promjena vremena i pad temperature, možemo očekivati lošije raspoloženje, nesanicu, glavobolju kod osoba koje pate od glavobolja, bolove u zglobovima, kostima, mišićima. Nagle promjene temperature najviše će osjećati hronični bolesnici i stariji ljudi – kažu stručnjaci.
Kod nagle promjene vremena srčani bolesnici moraju biti na posebnom oprezu. Poznato je da se krvni sudovi šire i skupljaju na toploti i hladnoći, zbog čega krvni pritisak može oscilirati.
Promjena temperature u kratkom vremenu od samo nekoliko stepeni prouzrokuje sužavanje arterija, ograničen protok krvi i manjak kiseonika koji dopire do srca, koje zbog hladnog vremena brže pumpa krv kako bi održalo tjelesnu toplotu.
Tada pritisak raste i veća je opasnost od srčanog udara.
Zbog naglog pada temperature, ljudi koji imaju problema s pritiskom, ali i srčanih problema, ne bi se trebali izlagati prevelikim naporima niti teškom fizičkom radu, a obavezno moraju redovno uzimati terapiju.
Astmatični napadi mogu se javiti zbog pojačane vlage u vazduhu ili zbog veće koncentracije polena koju često donese olujno nevrijeme, koje ujedno hladi vazduh i dišni sistem, zbog čega se bronhi u plućima sužavaju i otežavaju disanje.
Za osobe sa astmom takva reakcija može biti opasna, stoga je preporučljivo uzimati propisanu terapiju kao prevenciju te pratiti stanje i tok astme te se inhalirati po potrebi.
Kako navode iz Instituta, prilikom pada temperature, osobe koje pate od reumatskih bolesti mogu osjetiti bolove u kostima i mišićima. Uzrok povezanosti promjene vremena i pojačanog reumatskog bola leži u promjeni vazdušnog pritiska, vlažnosti i temperature.
Ova tri elementa se najviše mijenjaju za vrijeme zahlađenja i nevremena. Naime, kod pada pritiska, zglobovi se rastežu, a s obzirom na to da su puni živčanih završetaka, osjeća se bol.
Dobar preduslov za ublažavanje negativnih posljedica vremena je zdrava i pravilna ishrana, u kojoj su optimalno zastupljene sve važne namirnice, unošenje dovoljne količine tečnosti (voda, čaj, cijeđeni sokovi) te umjerena fizička aktivnost.
Dobar i kvalitetan san od osam sati je nezaobilazan ukoliko želimo da organizam podnese promjene koje nam slijede. Budite umjereni s analgeticima, lijekovima za smirenje i napicima (kafa, alkohol), ističu u INZ.
Hronični bolesnici moraju redovno uzimati propisane lijekove, a ako su negativne posljedice vremena učestale ili se pogoršavaju, potrebno je konsultovati doktora.