Otkako je došao u BiH Šmit je za Republiku Srpsku “stranac”, “turista”.. Ukratko, sve, osim, visoki predstavnik u BiH jer nije izabran u Savjetu bezbjednosti UN.
Za razliku od Srpske, u Federaciji BiH je dočekan oberučke kako od strane političara tako i građana.
Međutim, njihovo oduševljenje “novim visokim predstavnikom” nije trajalo dugo jer je Šmit počeo da nameće odluke koje nisu išle u prilog dijelu političara, posebno onima iz SDA i DF, koje su na kraju “izgurane” iz vlasti, kako na nivou BiH, tako i u FBiH.
Ovi, ali i neki drugi Šmitovi potezi, doveli su do toga da je postao nepopularan i kod do jučerašnjih najvećih saveznika – Bošnjaka, tačnije simpatizera i članova SDA i DF, kao i dijela javnosti FBiH.
Ono što je do juče bilo nezamislivo, danas se ostvaruje, a to je da iz FBiH sve češće mogu čuti zahtjevi kako Šmit treba da ode iz BiH.
Da li je ovo početak kraja OHR u BiH?
– Nije – odgovara nam politički analitičar iz Beograda Cvijetin Milivojević koji kaže da je Šmit došao u BiH kao visoki predstavnik uprkos tome što nije izabran u Savjetu bezbjednosti UN jer su protiv bile Rusija i Kina.
Međutim, kako ističe on, u dijelu međunarodne zajednice, pogotovo u svjetlu rusko-ukrajinskog sukoba koji je u suštini sukob kolektivnog Zapada i Rusije, pa djelimično i Kine, Šmit jeste visoki predstavnik.
– Svako popuštanje od strane kolektivnog Zapada to bi se na neki način tumačilo kao neka vrsta priznavanja slabosti. Zbog toga smatram da Šmit ostaje u BiH, uprkos tome što ne postoji nikakav legitimitet njegovog ostanka, ali i bez obzira na to šta misle domaći političari i javnost – kaže Milivojević za Srpskainfo.
On dodaje da je činjenica da je Šmit u BiH i da, po potrebi, dio političkih elita sva tri naroda, mijenja svoj odnos prema njemu u zavisnosti kako im odgovara.
Milivojević pojašnjava da tako nekada za Šmitove odluke neko kaže da su legitimne, a za neke da nisu, u zavisnosti da li im idu u prilog ili ne.
– Osim u Republici Srpskoj, i dijela bošnjačkih političara, Šmit je izazvao nezadovoljstvo i kod dijela Hrvata. Mislim na one intervencije kod Izbornog zakona tokom prošlih izbora. Hrvati su mu zamjerili što nije išao do kraja i omogućio im da imaju svog člana Predsjedništva BiH. Time vidimo da se nezadovoljstvo Šmitom akumulira u zavisnosti od prilike do prilike – ističe Milivojević.
On dodaje da ovo jeste posljednji mandat visokog predstavnika u BiH, ali je upitno koliko će Šmit biti još ovdje.
Milivojević kaže da je “nasilno nametanje” Šmita bila svojevrsna poruka da će on biti posljednji visoki predstavnik.
On dodaje da Rusija i Kina, ako nisu glasale sada za Šmita, teško je zamisliti da bi u budućnosti mogle glasati u Savjetu bezbjednosti UN za nekog novog visokog predstavnika.
– Mislim da je stav kod većina građana BiH da je došlo vrijeme kada treba razmisliti o tome da visoki predstavnik ili gubernator, poslije 28 godina od kraja rata, ode iz BiH. S druge strane imate one kojima njegov ostanak odgovara, tu posebno mislim na one koji su ga doveli u BiH. Tome treba dodati i činjenicu da i sam Šmit izmišlja probleme, kojih realno nema, kako bi sebi produžio mandat i zadržao visoku platu koju prima. Kada se sve sabere, bojim se da on neće tako brzo otići – zaključuje Milivojević.
I politički analitičar Ibrahim Prohić stava je da je OHR trebalo davno zatvoriti, ali ni on nije optimističan da će se to brzo desiti.
Ističe da nije dobro za jednu zemlju da ima protektorat u bilo kojem obliku.
– Ovo što se dešava u BiH jeste neka vrsta protektorata koja mijenja svoj intezitet ili obim. Takozvana međunarodna zajednica je u startu napravila stratešku grešku jer su uspostavili međunarodnog supervizora sa enormnim ovlaštenjima, umjesto da su uspostavili protektorat na određeno vrijeme – kaže Prohić za Srpskainfo.
On ističe da političke partije u BiH ni danas nisu sposobne da rješavaju temeljne društvene probleme, a pogotovo to nisu bile u stanju neposredno poslije rata.
Prohić kaže da je tada trebalo uspostaviti protektorat na određeno vrijeme, odnosno na dvije, tri do maksimum četiri godine kako bi se uredile neke stvari u skladu sa standardima i principima koji važe u EU.
– Ovako, imali smo nedovoljno definisan koncept međunarodnog posredovanja, koji traje i danas. EU ne može da riješi ni svoje neke vitalne probleme, a kamoli ovo što se dešava na Balkanu. Da je urađeno tako kako sam naveo, dakle protektorat nakon rata na tri do četiri godine, stvari bi danas bile drugačije – smatra Prohić.
On ističe da je Šmit najnekompetentniji visoki predstavnik do sada, ali da nije problem u njemu već u političarima u BiH.
Šmit je, kaže Prohić, “jedna nesretna figura koja je ovdje upala bez dovoljno kapaciteta” i OHR jeste problem, ali istovremeno su problem i unutrašnje politike.
– Ovdje imate još uvijek potpuno oprečne političke ideje koje su po svojoj suštini konfliktne. Jedni otvoreno zagovaraju secesiju, drugi to rade prikriveno nadajući se trećem entitetu, a oni treći glume lažne patriote. Oni se tobože zalažu za državu BiH ali po nekom njihovom interesu. U suštini, niko od njih ne radi u interesu BiH, njenih organa i institucija, te efikasnosti i funkcionalnosti tih organa. U konačnici ne rade ni u interesu naroda za koji tvrde da se zalažu – ističe Prohić.
On dodaje da BiH nije rješenje ni ovakav OHR niti ovakve političke stranke koje vode politiku u BiH.
Prohić ističe da, na žalost, sudbina BiH ne zavisi od građana ove zemlje, već i dalje zavisi isključivo od spoljnog faktora i interesa tih spoljnih faktora.
U dijelu međunarodne zajednice, prema tvrdnjama Prohića, postoje dosta kontradiktorne ideje šta dalje sa BiH, odnosno šta sa cijelim Balkanom.
On tvrdi da postoje neke ozbiljne indicije da u EU, pa i u SAD postoje strukture koje na različit način vide rješenje balkanskog pitanja.
– Postoje indicije da zbog aktuelnog konflikta sa Rusijom imaju neke posebne planove za Balkan. Suština tih planova jeste da se favorizuje princip etničkog predstavljanja, ne samo u BiH već globalno u regionu. To je vrlo opasna strategija ako bude primjenjena na ovaj prostor – tvrdi Prohić.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu