On je za Srpskainfo kazao da se ne smije nastaviti sa praksom diskriminacije bilo kojeg građanina, po bilo kojem osnovu.
– Građani moraju imati pravo da biraju i da budu birani, odatle počinje demokratija. To ne bi trebalo da ugrozi nijedan konstitutivni narod u državi-kazao je Begić.
On je dodao kako smatra da je vladajućim strankama u BiH odgovara ovakav model izbornog zakonodavstva.
– Vladajućim partijama je u cilju ovakav model ustavne organizacije, i ovakav model izbornog zakonodavstva da ostane na snazi, jer onemogućava provođenje demokratskih principa. Imam osjećaj da vladajuće političke partije plaše građane, da bi ravnopravnost svih građana značila ograničavanje prava konstitutivnih naroda, što je potpuno netačno – smatra Zlatan Begić (DF).
Izmjene Izbornog zakona, znače i izmjenu Ustava Bosne i Hercegovine.
– Mi smo čak uputili u proceduru prijedlog izmjena i dopuna ovog zakona, sa prijedlogom izmjena i dopuna Ustava BiH, jer izmjene Izbornog zakona nužno podrazumijevaju i izmjene Ustava. Ako krenemo od odluke Evropskog suda, pa do odluke Ustavnog suda BiH, mi bismo morali naći balas da se taj zakon izmijeni – istakao je Begić.
Akcenat stavlja na jednakost građana.
– Na kraju krajeva svi plaćamo isti porez, a nemamo svi ista prava, a demokratija počinje od izbora – zaključio je Begić.
Kada je riječ o Izbornom zakonu BiH on je temeljni zakon za organizaciju i provođenje izbora.
Iako se već godinama govori o njegovoj izmjeni, do danas je imao par desetina izmjena i dopuna, ali potreba za njegovim mijenjanjem i dalje postoji.
Smatra to i delegat u Domu naroda parlamenta BiH Lazar Prodanović (SNSD) koji kaže da bi domaći politički lideri trebalo da iskoriste ovu godinu, u kojoj nema izbora, i postignu konsenzus o izmjenama u izbornom zakonodavstvu, jer je najbolje da se sami dogovore, bez miješanja stranaca.
– To podrazumijeva ozbiljnu analizu mandata opštinskih izbornih komisija i CIK-a, te niz drugih pitanja od tehničkih do suštinskih. Jedno od prvih je ujednačavanje vrijednosti glasa u izbornim jedinicama, zatim tu je priča o biračkim odnosima i tako dalje. O tome se stalno govori i to ne treba raditi “pet do dvanaest” – rekao je Prodanović.
Kodeks Venecijanske komisije preporučuje da se Izborni zakon ne mijenja u godini izbora.
Ostaje da vidimo da li će se političari u Bosni i Hercegovini konačno dogovoriti po ovom pitanju u ovoj neizbornoj godini.
Problemi u Izbornom zakonu BiH
Odredbama Izbornog zakona BiH, jednako kao i odredbama Ustava BiH, propisano je da se Predsjedništvo BiH sastoji od tri člana: jednog Bošnjaka i jednog Hrvata, svaki izabran direktno sa teritorija Federacije BiH, i jednog Srbina direktno izabranog sa teritorija Republike Srpske.
Shodno tome, Izbornim zakonom BiH je propisano da se za izbor članova Predsjedništva BiH primjenuje većinski sistem utvrđivanja važećih glasova, odnosno izabran je onaj kandidat koji je dobio najveći broj glasova, na način da birač upisan u Centralni birački spisak da glasa u Federaciji BiH, može glasati za Bošnjaka ili Hrvata, a birač registrovan da glasa u Republici Srpskoj, može glasati za Srbina.
U tom smislu Bošnjaci i Hrvati sa teritorije Republike Srpske lišeni su prava da biraju predstavnike naroda kome pripadaju u pomenute institucije kao i prava da budu birani, kao što su i Srbi sa teritorije Federacije BiH lišeni prava da biraju predstavnike naroda kome pripadaju u pomenute institucije, kao i da budu birani.
Takođe je odredbama Izbornog zakona kao i Ustava BiH, propisano da će se Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH sastojati od 15 delegata, odnosno dvije trećine iz Federacije BiH (pet Hrvata i pet Bošnjaka) i jedna trećina iz Republike Srpske (pet Srba), iz čega jasno proizilazi nemogućnost da Bošnjak ili Hrvat iz Republike Srpske ili Srbin iz Federacije BiH budu član Doma.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu