Ova njena izjava obilježila je ionako kompromitovanu svečanost u Poljskoj na kojoj se među liderima 40 zemalja i 250 gostiju nisu našli, niti dobili pozivnice, predstavnici Srbije i Rusije, na primjer, iako su bile dio antifašističke koalicije i pretrpjele milionske žrtve. Pored njih, nisu pozvane ni Sjeverna Makedonija ni BiH.
Ovdje smo da bismo iskazali počast svim žrtvama rata, kako u Poljskoj, koja je prva počela da se bori protiv nacizma, tako u svim ostalim državama koje su stale u odbranu slobode i mira u Evropi i u svetu. Hrvatski narod je srazmjerno broju stanovnika najviše doprinio antifašističkoj borbi u Evropi, u kojoj je aktivno učestvovalo više od pola miliona hrvatskih građana – rekla je Kitarovićeva i zaprepastila svijet.
Ljubodrag Dimić, akademik i član Mješovite srpsko-hrvatske komisije koja je razmatrala lik i djelo zagrebačkog nadbiskupa Alojzija Stepinca, ističe za Blic da je izjava Kitarovićeve sramotna i neodgovorna.
– Hrvatska predsjednica nastavlja sa revizijom istorije u političke svrhe. Kitarovićeva zna da u Hrvatskoj svaka antisrpska izjava donosi politički plus. Međutim, u laži se ne može živjeti. Ona ovakvim izjavama ne pravi uslugu državi na čijem je čelu – naglašava Dimić.
On podvlači da istorijske činjenice u potpunosti demantuju Kolindu Kitarović.
– Do septembra 1943. godine Srbi su činili apsolutnu većinu boračkog sastava jedinica Narodnooslobodilačke borbe (NOB) na prostoru Hrvatske i NDH. Tek kada je nakon toga u hrvatskom narodu preovladala svijest da Njemačka gubi rat i kakva je priroda NDH, oni počinju da ulaze u sastav jedinica NOB. I to najprije u Dalmaciji. Hrvati sada pokušavaju da se u potpunosti identifikuju sa antifašističkom borbom, pa tako partizanske odrede koji su nastali 1941. godine i koje su većinom činili Srbi nazivaju hrvatskim brigadama – objašnjava Dimić.
Pola miliona u NDH
Akademik apostrofira da je nakon Drugog svjetskog rata sa teritorije Hrvatske odstupilo čak 150.000 ustaša.
– Kitarovićeva govori o 500.000 hrvatskih građana koji su učestvovali u NOB, a procentualno u odnosu na broj stanovnika, u tim jedinicama tri do četiri puta je bilo više Srba nego Hrvata. Kada već govori o pola miliona, treba da zna da je toliko Hrvata bilo u sastavu NDH, što kao činovnici, što kao vojnici ili u ministarstvima. To ne znači da su se svi solidarisali sa NDH, ali su bili u sastavu. U proljeće 1945. godine ni Stepinac ni komandant koncentracionih logora Vjekoslav Luburić ne odriču se NDH i nacističkih ideja – kaže Dimić i dodaje da svađati se sa istorijom znači porađati veliku nesreću.
I istoričara Dejana Ristića, takođe, brine izjava predsjednice Hrvatske.
– Iz ugla srpske nauke, radi se o flagrantnom falsifikatu, udžbeničkom primjeru revizije istorije koji je sa jedne strane nedopustiv, a sa druge strane izuzetno štetan i opasan, posebno što ga je kao vrednosni sud izgovorio jedan državnik. To nije rekao jedan običan građanin, već šef države koja je u Drugom svjetskom ratu bila saveznik nacističke Njemačke. NDH je bila marionetska i zločinačka tvorevina u kojoj su odmah po formiranju primijenjeni rasni zakoni. To je fingiranje istorijskih činjenica čime se narušava ne samo dostojanstvo države, već i dostojanstvo svih žrtava, bez obzira na religijsku ili drugu pripadnost, koje su stradale u Drugom svetskom ratu – ističe Ristić.
Kako kaže, posebno je netačan broj od pola miliona hrvatskih građana u NOB.
– Antifašistički pokret u Jugoslaviji brojao je oko 800.000 ljudi. Najveći dio njih, prema istorijskim podacima, bili su Srbi sa teritorija današnje Srbije, ali i cijele Jugoslavije. Jedan kontingent jesu činili Hrvati i tu nema nikakve dileme, ali govoriti o 500.000 pripadnika antifašističke borbe u Hrvatskoj moglo bi da bude protumačeno da je hrvatska predsjednica greškom u tu brojku ukalkulisala ustaše i domobrane – podvlači Ristić.
Demantuje i hrvatska istoričarka
Hrvatska istoričarka Snježana Koren slaže se da su izjave hrvatske predsjednice nerijetko neverodostojne.
– Kitarovićeva je željela da istakne hrvatski značaj u NOB, ali prečesto je mijenjala stavove u odnosu na događaj. Kada je već rekla da je 500.000 hrvatskih građana učestvovalo u antifašističkoj borbi, trebalo je da kaže da su značajan udio u tome činili i Srbi. Istorijska je činjenica da su u borbi protiv sila osovine i kolaboracionista učestvovali zajedno Hrvati i Srbi i to je Kitarovićeva trebalo da naglasi jer bi svakako doprinijelo smirivanju tenzija u regionu – naglašava Koren.
Njena istorija
- “‘Za dom spremni’ je stari hrvatski pozdrav, ali je nažalost kompromitovan za vrijeme ustaških dana”
- “Nakon Drugog svjetskog rata mnogi su Hrvati u Argentini pronašli slobodu u kojoj su mogli svjedočiti svoje domoljublje i isticati opravdane zahtjeve za slobodu hrvatskog naroda”
- “Odrasla sam u komunizmu, i nisam htjela ništa drugo nego da izađem iz toga. Htjela sam biti slobodna. Htjela sam imati mogućnost u dućanu birati između raznih vrsta jogurta, i da ne moram vlastima govoriti koliko će mi hljeba trebati iduće nedjelje”
- “Hrvatski narod je srazmjerno broju stanovnika najviše doprinio antifašističkoj borbi u Evropi, u kojoj je aktivno učestvovalo više od pola miliona hrvatskih građana”