On je u svom djelu na „Na Drini ćuprija“ u svega nekoliko rečenica opisao mentalitet Balkanaca.
Kada je riječ o pridržavanju mjera usljed epidemija raznih bolesti u tih 25 godina iz sredine 19. vijeka dva puta je u Sarajevu morila kuga i jednom kolera.
U tim slučajevima kasaba se pridržavala uputstva koja je, prema tradiciji, još Muhamed dao svojim vjernicima u slučaju zaraze:
– Dok bolest vlada u nekom mjestu, ne idite tamo, jer se možete zaraziti, a ako ste u mjestu gde bolest vlada, ne idite iz tog mjesta jer možete zaraziti.
A kako se ljude ne pridržavaju ni najspasonosnijih uputstava sem ako nisu silom vlasti primorani na to vlast je prilikom svake morije ograničavala ili potpuno obustavljala putnički i poštanski saobraćaj.
Nestajalo je građana, zaposlenih i dokonih, zamišljenih i raspjevanih, a na pustoj sofi sjedela je opet, kao u vrijeme buna i ratova, straža od nekoliko zaptija.
Primali su poštu od konjanika, ali sa svim mjerama predostrožnost. Zaptije bi prihvatile klještima svako pojedino pismo i okadile ga na dimu.
Svakoga dana naiđe nekoliko putnika, trgovaca, pismonoša, skitnica.
Kod samog prilaza ka mostu dočekuje ih zaptija i već izdaleka daje rukom znak da se dalje ne može. Putnik zastaje, ali počne da pregovara. A svaki od njih smatra da je neophodno potrebno da ga puste u varoš i svaki uvjerava da je zdrav kao dren i da nema nikakve veze sa kolerom, prenosi Pink.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu