Kako kaže ovaj uspješni glumac, riječ je o priči koja se bazira na životima stvarnih likova i praćena je životnim djelom i muzikom nastalom na osnovu djela pjesnika Trifunovića.
Rad na samoj monodrami je trajao 3 mjeseca, te je ista prožeta stvarnim likovima i događajima iz života pjesnika, te protkana muzikom koja je nastajala na osnovu Trifunovićevih tekstova („Ima neka tajna veza“, „Glavo luda“, „Zlatna ribica“, „Šta bi dao da si na mom mjestu“). Govori o njegovom životu od iseljenja iz Sarajeva u Novi Sad, te usamljeničkom životu, jednog čovjeka koji je silom prilika zavolio vozove – kaže Dimić.
U monodrami se pored protagoniste koji vodi priču pojavljuje još 5 likova sa kojima glumac suptilno i vješto publici približava Trifunovića kroz najvažnije periode njegovog života, od šaljivih anegdota, pa sve do emotivno teških perioda u pjesnikovom životu.
Kroz poeziju Duška Trifunovića glumac provlači pjesnikovu emociju i ekspresijom same glumačke igre publici otvara nove poglede na djela pjesnika, te životne situacije koje su ga inspirsale da stvara iste.
U 45 minuta Milan Dimić donosi, možda do sada nedokučenu, nekima i skrivenu stranu legende našeg pjesništva, Duška Trifunovića. Snažnim nitima koji spajaju glumu, muziku i poeziju povezuje nas sa emocijama i životom ove, ponekad zaboravljene, legende, te prikazuje tajne veze kojima je sebe pjesnik vezao, kada je birao svoj put.
Duško Trifunović rođen je u Sijekovcu kod Broda 1933. godine. Prvu knjigu izdao je po dolasku u Sarajevo, sa 25 godina. Napisao je oko 20 knjiga poezije, četiri romana i nekoliko drama, a smatra se zaslužnim za kreiranje “Sarajevske rokenrol škole”. Autor je tekstova pjesama najpoznatijih pjevača i rok grupa nekadašnje Jugoslavije, među kojima su “Bijelo dugme”, “Indeksi”, Zdravko Čolić, Arsen Dedić. Ostaće upamćen i kao autor emisija na televiziji Sarajevo “Šta djeca znaju o zavičaju”.
Direktorica Centra za kulturu i obrazovanje u Laktašima, Slađana Čovičković rekla je više o posjećenosti kulturnih manifestacija u Laktašima.
– Bez obzira na blizinu između Laktaša i Banjaluke, predstave koje organizujemo u našem Centru za kulturu i obrazovanje su uvijek dobro posjećene, jer imamo svoju publiku koja redovno posjećuje sva naša dešavanja. Naravno, postoji tu i određeni broj publike iz Banjaluke koja dolazi na predstave u kojima igraju poznati glumci iz Beograda. Te predstave su i najposjećenije. Publika uvijek rado dolazi na komedije, iako su jednako posjećene i predstave koje u sebi imaju dozu drame i tragedije. U svakom slučaju, zadovoljni smo brojem publike na svim predstavama koje organizujemo tokom godine – rekla je Čovičković.
Jednako velika posjećenost očekuje se i ovaj put, a ulaz na predstavu je slobodan.
– Trudimo se da pozorišna ponuda bude što raznovrsnija kako bi zadovoljili svačije kriterijume. Istakla bih da iz godine u godinu, broj posjetilaca na kulturnim događajima značajno raste što nam je itekako pozitivan pokazatelj uspjeha u radu. Nadamo se da će tako ostati u narednom periodu – dodala je ona.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu