To je atmosfera u kojoj je teško dati svoj glas od straha od posljedica. To je devastirajuće i takva korupcija nas košta mnogo više nego bilo koji drugi problem.
Ove riječi Darija Jovanovića, projekt menadžera Koalicije za slobodne i poštene izbore „Pod lupom“, na jednom mjestu sažimaju sve tvrdnje da je izborni proces u BiH suštinski pod kontrolom političkih partija.
Ironija u Doboju
Formalno, on je slobodan, jer gotovo nijedan član izborne administracije, od biračkog odbora do vrha – CIK BiH, zvanično nema partijsku člansku kartu. Ali ih stranke predlažu za svoje predstavnike tokom provođenja izbora, da se brinu za njihove interese.
Optužnice protiv nekoliko stotina članova biračkih odbora u Doboju, zbog izbornih prevara 2020. i 2022. godine, govore da su to ovi ljudi radili na način da su, u korist „svojih“ partija ili pojedinaca, oštetili neke druge političke subjekte.
Upravo Doboj je jedna od lokalnih zajednica u kojoj je Delegacija EU u BiH organizovala javnu diskusiji Pravo na pravdu u Doboju – procesuiranje izbornih prevara, vraćanje povjerenja građana u pravosuđe. Ironično, šef delegacije EU u BiH, Johan Satler, sastao se sa onima za koje se sumnja da su pobijedili na izbornoj prevari i poručio im da više ne želi da vidi izbornu krađu!
– U oktobru 2024. ne želimo da vidimo Doboj ponovo u medijima, ponovo na naslovnicama zbog izbornih prevara. Ja sam, naravno, iskoristio ovaj povod posjete Doboju da se sastanem i s lokalnim zvaničnicima, razgovarao sam i s gradonačelnikom i njemu sam vrlo otvoreno rekao ovo što govorim danas i ovdje pred medijima – poručio je Satler.
Ko sve spada u 140.000 stranačkih ljudi koji provode i kontrolišu izbore i može li da im se suprotstavi savremena tehnologija u izbornom procesu?
– To je sve izborna administracija. Posebno gdje svaka stranka ima uticaj to je da predlaže svoje članove biračkih odbora. Oni preko njih kontrolišu izborni proces. Davno sam predlagao da se, osim sankcionisanja nesavjesnih članova biračkih odbora, treba istražiti da li rade pod uticajem svojih političkih stranaka u smislu kršenja zakona. U tom slučaju treba kazniti i te političke subjekte. Ovako kaznite članove biračkih odbora i nikom ništa, naročito ranije dok su bile mizerne kazne po 200 KM. Dešavalo se da su stranke plaćale kazne za njih, što indirektno ukazuje da je ta stranka imala obavezu prema njima, jer su naložili da moraju toj partiji da donesu što više glasova. Sada su povećane sankcije članovima biračkih odbora, ali i dalje smatram da treba predvidjeti i odgovornost političkog subjekta – kaže za Srpskainfo Vehid Šehić iz Koalicije NVO „Pod lupom“.
Potrebna javna rasprava
Budući da je kontaminiran čitav izborni proces, dodaje Šehić, treba uvesti nove tehnologije da bi se smanjio uticaj ljudskog faktora. To je uvođenje skenera listića i biometrijske identifikacije birača prilikom glasanja.
– Mislim da bi to u mnogo čemu omogućilo da stvarno izborni rezultati budu slobodna izražena biračka volja građana. Ako se nastavi ovako onda je iluzorno održavati izbore, ako o rezultatima ne utiču jedino oni koji mogu uticati, a to su građani birači. Vidjećemo šta će biti, možda je šansa da se na sljedećim lokalnim izborima kroz pilot projekat uvedu ovi skeneri. U nekim državama to izuzetno dobro funkcioniše. To ne samo da bi spriječilo veliki broj kršenja izbornog zakona, nego bismo imali relativno brzo preliminarne rezultate izbora. Ne sviđa mi se što su tri politička subjekta napravila neku svoju radnu grupu koja treba da ponudi izmjene Izbornog zakona, umjesto da to bude široka javna rasprava. Sve dosadašnje izmjene bile su u korist političkih subjekata, a ne birača – navodi Šehić.
“Svi spremni na krađu”
Međutim, bivši član i predsjednik CIK BiH, Branko Petrić, tvrdi da je priča o spasonosnim skenerima „lupetanje“. Prema njegovim riječima, jedini problem u izbornom procesu jeste to što su baš svi politički akteri spremni na malverzacije.
– Oni pričaju o nečemu što su čuli, a nemaju pojma. Kada ih upitate šta konkretno znače ti skeneri, kako funkcionišu i šta će se postići, nemaju pojma. Imaju neku svoju percepciju da je to kao kada se u bankama broje pare. Da, ima u svijetu tih uređaja, ali radi se o brojačima glasačkih listića. Ima ih u velikim izbornim jedinicama, u Rusiji, Maleziji, Indoneziji, Norveškoj. Proces je takav da se broje glasovi na taj način, nema skeniranja, to su brojači. Ukoliko se sve slaže, u redu je. Ako se nešto ne slaže, onda se sve broji ručno. Tako je u Americi. Znači, imamo samo jedan prethodni preliminarni rezultat, ništa drugo. To što oni misle da skeniranjem ostaju trajno zapisani glasački listići, to nema nigdje – tvrdi Petrić za Srpskainfo.
Prema njegovim riječima, to je „veoma skupa skalamerija, koju je tehnički nemoguće provesti“.
– To je politički marketing, a za nekoga i biznis. Cijelu tu priču smo gledali u Irskoj. Plaćeno je možda stotinak miliona evra. Pokušali su da stave u funkciju i bačeno je. To je ono što su neki iz SDP BiH pokušali da dobiju i kod nas uvale. Taj sistem skenera o kome pričaju je bio uveden u Holandiju i u Njemačku, ali je zabranjen odlukom Ustavnog suda. Radi se o dobro plaćenoj demagogiji. Nešto drugo je tu u pitanju, nešto drugo je problematično, a to je spremnost svih na krađu. Samo što ovi manje uspješni u tome optužuju one koji su više uspješni. To je suština cijele priče – zaključuje Petrić.
I on potvrđuje da u provođenju izbora u cijeloj BiH učestvuje administracija sa više od 100.000 ljudi, počev od članova biračkih odbora, zamjenskih članova, plus stranački posmatrači, članovi gradskih i opštinskih izbornih komisija, te članovi i administracija CIK BiH.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu