Moba, dobrovoljni rad, jedan je od načina da se obiman posao obavi brzo, uz druženje koje oplemenjuje.
Život mještana oduvijek je bio isprepleten sa manastirom koji je proglašen spomenikom kulture i pod zaštitom je države, a oni koji dolaze da pomognu sestrinstvu ovog zdanja, kažu, srećni su i blagosloveni.
Poljoprivredni poslovi
Na velikom manastirskom imanju svakodnevno ima posla, a posebno u vrijeme sezonskih poljoprivrednih radova.
Sestrinstvo manastira Tavna ima deset monahinja od kojih je većina zašla u pozne godine, pa im je u ovim poslovima svaka pomoć dragocjena. Manastirska ekonomija prostire se na 20 hektara, a na imanju je i 560 stabala šljiva.
I ovog proljeća sa četiri traktora, od kojih su dva manastirska, pripremljena je zemlja i zasijan kukuruz. Pomažu mještani iz okolnih sela, ali i grada, svih kojima je ovaj manastir prirastao srcu.
Jedan od dobrovoljaca bio je i Slavko Jovičić, mještanin sela Banjica u kojem se i nalazi ovo srednjevijekovno zdanje.
– Kad god se rade ti veliki poslovi dođem. Ako ne mogu stići na službu svaki dan mogu bar pomoći. Mi ovaj manastir doživljavamo kao drugu kuću. Krštavamo se, vjenčavamo i obavljamo sve ostale obrede – kaže Jovičić.
Svojim komšijama pridružio se i Fikret Mehmedbegović iz Srednje Trnove. Sa četiri traktora pripremili su oko 50 dunuma oranice i zasijali kukuruz.
– Berem kukuruz već nekoliko godina ovdje, a sada pomažem i u sjetvi. Svi se pravdaju kako nemaju vremena, ali vrijeme se mora naći. Bitno je da se posao završi. Moramo pomoći jedni drugima, komšije smo – kaže Mehmedbegović.
Zahvaljujući dobrim ljudima, ali i vrijednim monahinjama, u manastiru se svi poslovi završavaju na vrijeme, a lijepu riječ ili utjehu svako može pronaći među ovim zidovima.
Sestra Anastazija kaže da je pomoć dragocjena pogotovo kad je sjetva, berba, vršidba.
– Iako imamo mehanizaciju, to su teški poslovi. Imamo i goveda i ovaca, a ako neko priloži i neko svinjče. Imamo jutarnje molitve, molitve poslije podne i večernje. Ali uz pomoć dobrih ljudi, neki samo dođu, neki plate radnike, ali kako god, sve se završi – kaže monahinja.
Putnici namjernici ovdje mogu da kupe i rakiju, med i druge proizvode sa manastirskog imanja.
Ženski manastir
Manastir Tavna, na tromeđi Bijeljine, Ugljevika i Zvornika, od vremena Nemanjića duhovno je sjedište srpskog naroda ovog područja.
Po narodnom predanju ovu bogomolju podigao je kralj Dragutin, koji je od 1282. do 1316. godine upravljao ovim krajevima.
U Tavni, udaljenoj oko 20 kilometara od Bijeljine, današnja manastirska crkva sagrađena je na mjestu prvobitne crkve i smatra se da je starija od crkava i ostalih manastira ovog kraja, Ozrena, Liplja, Vozuće i Gostovića.
Tokom proteklih vijekova više puta je pljačkan i skrnavljen. Ovaj manastir je bio muški manastir od svog osnivanja, sve do 1954. godine, kada je prvi put u svojoj istoriji iz muškog preobražen u ženski manastir.
Prije nekoliko godina završeni su građevinski radovi na uređenju porte, obnovi manastirskog kompleksa i izgradnji oltara u dvorištu.
Narod Semberije i Majevice i iz cijelog svijeta okuplja se oko ove viševjekovne svetinje na saboru za Veliku Gospojinu, 28. avgusta, ali i za sve ostale velike pravoslavne praznike.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu