Priča koja se ponavlja već godinama tako je opet došla na dnevni red, i opet ju je “zakotrljao” lider SDA, Bakir Izetbegović, koji je ovih dana u Beču pričao o potrebi da se bošnjačka dijaspora ujedini i masovno glasa na izborima u BiH.
Njegov poziv se nije svidio srpskim političarima koji smatraju da Izetbegović želi da animira glasače iz dijaspore i tako utiče na izborni rezultat, ciljano u Republici Srpskoj.
Sve manji odziv
Ono što ostaje u sjenci ovih rasprava je činjenica da su Izetbegović, ali i ostali političari, kako bošnjački, tako i srpski i hrvatski, dijasporu obilazili i pozivali na izlazak na izbore i proteklih godina, ali je njihov odziv sve manji i manji.
Analitičari ističu da su posljednji Izetbegovićevi pozivi prema dijaspori stari pokušaj SDA da preko građana u inostranstvu ostvari političku dominaciju u zemlji.
Relano, dijaspora bi zaista i mogla da promijeni odnos snaga u BiH, ako se uzmu u obzir procjene da blizu 1,7 miliona građana čini dijasporu ove države, od čega više od 600.000 njih ima pravo glasa.
Međutim, njihovo učešće na izborima je minorno, pa tako se za izbore registruje tek nekih 80.000 građana. Da li je onda opravdan strah da bi dijaspora mogla masovno izaći na izbore i promijeniti političku sliku u Srpskoj?
Putovanja
Predstavnik Koalicije za slobodne i poštene izbore “Pod lupom”, Vehid Šehić, podsjeća da su političari i proteklih godina u vrijeme izbora putovali po inostranstvu i posjećivali one gradove i regione u kojima žive građani koji su otišli sa ovih prostora.
Stoga, kako dodaje on, ne čudi što već sada neki predstavnici političkih stranaka idu u inostranstvo i razgovaraju s dijasporom.
– Međutim, sve je manje građana iz dijaspore koji su zainteresovani za glasanje na izborima u BiH. Sjećam se, u vrijeme kada sam bio član CIK da je, na primjer, tokom 2002. godine bilo negdje oko 100.000 onih koji su glasali iz inostranstva. Taj broj se postepeno smanjivao i spao na nekih 23.000, s tim da je na prošlim izborima bilo nešto malo više glasača – ističe Šehić za Srpskainfo.
Dodaje da se slaže sa ocjenama da ima mnogo manipulacija kada je u pitanju glasanje putem pošte, te da bi trebalo nešto promijeniti u Izbornom zakonu kako bi se tome stalo u kraj.
Šehić ističe da bi se te izmjene posebno trebale odnositi na one građane koji imaju dvojno državljanstvo. Trebalo bi se, smatra on, učiniti nešto slično kao što je to riješila Hrvatska, a to je da se odredi kvota, odnosno određeni broj mjesta u parlamentima koji bi pripao dijaspori.
Strahovi
Politička analitičarka Tanja Topić ističe da je jasno da postoje strahovi kod određenih političkih partija da bi dijaspora mogla uveliko da promijeni sliku izbora.
– Neke političke partije imaju primjedbe u smislu da se manipuliše glasovima dijaspore i da je to prostor u kojem se odvija “siva zona” izbora, tačnije, da određene osobe glasaju u ime građana koji žive u inostranstvu – kaže Topićeva za Srpskainfo.
Navodi da, u principu, sve političke partije manipulišu i kalkulišu s dijasporom u onom dijelu koji njima odgovara. Istovremeno, kako ističe Topićeva, prebrojavaju čija je dijaspora brojnija, da li srpska, hrvatska ili bošnjačka, te kalkulišu koja se može više motivisati i mobilisati da izađe na izbore.
– Dakle, između redova se može pročitati taj strah političkih aktera u kojoj mjeri i u kojem broju će izaći “čija” dijaspora, te da li će to biti u korist njihove sopstvene političke opcije ili ne – zaključuje Topićeva.
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu