Poznato je već niz godina kako su porodične veze na jugu Evrope mnogo važnije u svakodnevnim životima nego na sjeveru, da mladi duže ostaju živjeti kod roditelja, ali i da se prije žene i udaju.
Inače, nemali broj kritičara mediteranskog tipa života smatra kako upravo takav tip porodičnih, gotovo plemenskih veza, sprečava razvoj individualizma i individualne odgovornosti, dok “mediteranisti” zamjeraju sjevernjacima otuđenje i emocionalnu hladnoću.
Vjerovatno će novi podaci Državnog zavoda za statistiku, koji govore kako je u Hrvatskoj u 2017. sa roditeljima živjelo 73,2 odsto stanovnika u starosnoj grupi od 18 do 34 godine, što je ujedno najviši udio u Evropskoj uniji, biti dobar povod za takve polemike.
Naime, prema podacima za 2017., gotovo je polovina stanovnika EU u starosnoj grupi od 18 do 34 godine živjela sa roditeljima, dok je u Finskoj samo 18,7 odsto stanovnika u istoj starosnoj grupi živjelo sa roditeljima, prenosi Hina.
Taj podatak povezan je sa još jednim negativnim pokazateljem – stanovnici Hrvatske najkasnije napuštaju roditeljski dom, a prema posljednjim raspoloživim podacima za 2018., u trenutku kad se odluče na preseljenje u prosjeku imaju 31,8 godina.
Više od 30 godina imaju i Slovaci (30,9 godina), Maltežani (30,7 godina) i Italijani (30,1 godina), dok je evropski prosjek u 2018. iznosio 26,0 godina. Najmlađi su bili Šveđani, koji su u prosjeku roditeljski dom napustili sa 18,5 godina, a slijedili su ih stanovnici Luksemburga (20,1 godina) i Danske (21,1 godina).
Najnovije vijesti Srpskainfo i na Viberu